Srednjoeuropski čelnici u ponedjeljak su na Bledskom strateškom forumu poručili kako je Europi u vrijeme koronavirusa potrebno više solidarnosti, no i napuštanje dvostrukih standarda za države članice.
Bledski strateški forum, najvažniji vanjskopolitički događaj u Sloveniji, u ponedjeljak je na panelu na temu „Europa nakon brexita i covida-19” ugostio premijere Slovenije, Hrvatske, Italije, Poljske, Češke i Bugarske, predsjednika Srbije i direktoricu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Hrvatski premijer Andrej Plenković se na početku rasprave osvrnuo na hrvatsko predsjedanje Europskom unijom u prvoj polovici 2020., naglasivši kako je postignut maksimum u uvjetima pandemije, krize koja je „počela kao zdravstvena, ali prerasla u krizu svih aspekata društva”.
Talijanski premijer Giuseppe Conte, koji se skupu obratio videovezom iz Rima, istaknuo je kako je pandemija pokazala vrijednost solidarnosti te kako je Europska unija dokazala da može reagirati „kao zajednica interesa inspiriranih zajedničkim vrijednostima”.
Poručio je kako je ova kriza „velika šansa za snažniju i kohezivniju uniju”.
Dozu optimizma pokazala je i direktorica MMF-a Kristalina Georgieva koja se videovezom javila iz Sofije.
„Imamo razloga ostati optimistični. Ova kriza kao nijedna dosad je stvorila i odgovor na nju kao nijedan do sad. Sve što je učinjeno je fenomenalno. Kolektivno smo stvorili tlo ispod nogu svjetske ekonomije kroz stvaranje likvidnosti”, kazala je Bugarka.
Istaknula je kako drugi krug financijske pomoći svjetskoj ekonomiji mora biti vezan s investiranjem u digitalno, u obrazovanje, kapacitet nošenja s klimatskim promjenama „koje će nas pogoditi snažnije od koronavirusa”, te u pravednost društva.
Naglasila je kako je bilo prirodno što se svaka država u početku pandemije zatvorila u sebe, no da je EU svojim paketom financijske pomoći Next Generation dokazao da je to prošlo, a da su promatrači izvan Europe „bili sretni zbog tog dogovora jer je pokazao solidarnost”.
Zaključila je kako je potrebno „priznati” nedostatke koje globalizacija nosi poput nejednakog razvoja ili neodrživih dobavnih lanaca.
Plenković je rekao kako je u narednim mjesecima potrebno
postići ravnotežu između nacionalnih mjera, koje su ponovno
pokazale važnost uloge države, s europskim i svjetskim odgovorom,
pa dodao da u europskoj politici postoji konsenzus da se protiv
koronavirusa treba boriti zajedno.
Demokratski standardi
Rasprava o Europi budućnosti je pod moderiranjem britanskog novinara Nika Gowinga otišla u smjeru pitanja demokratskog deficita u zemljama Višegradske skupine.
Mađarski premijer Viktor Orban odbacio je te optužbe i kazao kako je demokracija u njegovoj državi na istoj razini kao ona u Njemačkoj i Italiji, no kako se temelji na kršćanskom, a ne na liberalnom modelu. Poručio je kako Europa danas više nije važan geopolitički faktor te da je na krivoj strani „tehnološkog napretka”, kao razlog navevši činjenicu da Europa nema zajedničku vojsku koja je pokretač tehnoloških inovacija.
Mateusz Morawiecki, premijer Poljske koji je također u sporu s Bruxellesom oko trodiobe vlasti, rekao je kako je srednja Europa „problem” zato što ekonomski raste, kao i da u EU-u i dalje postoji nejednakost u njezinim slobodama jer tvrtke na istoku Unije nemaju iste prilike kao one na zapadu.
„Moramo zadržati solidarnost i jedinstvo u središnjoj Europi, ali i biti dio Europske unije. Srednjoeuropska dimenzija je različita, no ne i suprotna EU-u”.
Uniju konkurencija može samo ojačati, dodao je poljski čelnik na dan kad se u Gdanjsku prije 40 godina osnovao sindikat Solidarnost, ključan za rušenje komunističke vlasti u toj državi.
Voditelj Gowing, koji je bio prisutan tijekom tih događaja u Poljskoj, hrvatskog je premijera upitao je li Hrvatska trebala čvršće nastupiti oko navodnih kršenja demokratskih vrijednosti u EU-u, na što je Plenković kazao kako se time već bave procesi Europskog parlamenta i Europske komisije, a da je hrvatsko predsjedništvo poduzelo sve što je moglo.
Slovenski premijer Janez Janša, domaćin skupa, optužio je europsku politiku za licemjerje jer 2014. nije osudila „krađu izbora” u Sloveniji, kad je on bio „politički zatvorenik”, a da danas optužuje države u kojima političkih zatvorenika nema.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je govoreći o dvostrukim standardima zapada Europe naveo primjer pokušaja proboja u parlamente Srbije i Njemačke.
Kad se to pokušalo u Beogradu, uhićeno je 27 ljudi i to je bio dokaz diktature, a kad je to sada pokušano u Berlinu, uhićeno je više od 300 ljudi i to je dokaz demokracije, kaže Vučić.
Istaknuo je da Srbija želi u Europsku uniju, no da je Bruxelles mora više poštivati, te da je EU u Srbiji viđena kao institucija koja stvara pritisak za nezavisnost Kosova, zbog čega je 40 posto stanovništva protiv eurointegracije.
