Hrvatski premijer Andrej Plenković u subotu je, u povodu druge godišnjice ruskog napada na Ukrajinu, odao priznanje herojskim naporima ukrajinskog vodstva, naroda i vojske u obrani zemlje i europske sigurnosti i poručio da Kijev može računati na snažnu potporu Hrvatske.
"Prije dvije godine, nakon agresije koju je započela 2014. godine kada je okupiran Donbas i anektiran ukrajinski Krim, Rusija je otpočela brutalnu i otvorenu vojnu invaziju na Ukrajinu. Od tada smo svjedoci herojskih napora ukrajinskog vodstva, naroda i vojske u obrani svojih domova i prava na slobodu i samostalnost. No u tom se ratu Ukrajinci bore i za sigurnost cijele Europe, jer bi slom Ukrajine stubokom izmijenio geopolitičke odnose i neminovno povećao ruske apetite prema Europi. Zato Ukrajina u svojoj borbi nije sama. Široka i snažna podrška demokratskog svijeta izraz je otpora ideji da sila jačega ima prednost pred međunarodnim pravom, moralom i univerzalnim vrijednostima. I Hrvatska je snažno uz Ukrajinu", navodi se u priopćenju Vlade.
"U ove smo dvije godine bili svjedoci barbarskim napadima na ukrajinske gradove i civile, najokrutnijim ratnim zločinima, bešćutnoj otmici i deportaciji ukrajinske djece, razornim napadima na energetsku i kritičnu infrastrukturu te pomorskim blokadama čije gospodarske posljedice osjeća cijeli svijet, pa tako i hrvatski građani. Prisjećamo se i herojskih branitelja Mariupolja koji su, poput branitelja Vukovara, također izdržali tromjesečnu opsadu do potpunog razaranja grada. Istodobno, zadivile su nas odlučnost ukrajinskog vodstva, borbenost ukrajinske vojske i hrabrost ukrajinskog naroda čiji herojski otpor je potaknuo nezabilježen val solidarnosti i pomoći međunarodne zajednice", poručuje hrvatski premijer.
Plenković je ocijenio da je danas "i Kremlju jasno da je ruski cilj osvajanja Ukrajine propao. Štoviše, Ukrajina je oslobodila velika područja kod Harkiva i Hersona te, unatoč nepovoljnom omjeru snaga, pruža žilav otpor agresoru. Istodobno, Europa nikad nije bila manje ovisna o ruskim energentima, NATO nikad snažniji, a slobodni i demokratski svijet i dalje je privržen potpori Ukrajini."
"Pod vodstvom Vlade, Hrvatska je pomogla i nastavlja pomagati Ukrajini – politički, diplomatski, ekonomski, vojno te humanitarno kroz prihvat izbjeglica. Kao zemlja koja je i sama bila žrtva velikosrpske agresije, Hrvatska prijateljskoj Ukrajini otvorena srca prenosi svoja jedinstvena iskustva iz Domovinskog rata, pogotovo na području razminiranja i procesuiranja odgovornih za ratne zločine te joj pruža pomoć u rehabilitaciji ranjenih civila i branitelja", navodi se u priopćenju.
U znak podrške Ukrajini, u protekle je dvije godine Hrvatska bila domaćin i dviju velikih međunarodnih konferencija o Ukrajini: Prvog parlamentarnog sastanka Međunarodne krimske platforme te Međunarodne donatorske konferencije o humanitarnom razminiranju Ukrajine. Kao jedna od rijetkih zemalja koja je i prije ruske invazije jasno podržala europsku perspektivu Ukrajine, i to potpisom u Kijevu 2021. deklaracije Zelenskij–Plenković, Hrvatska je zdušno poduprla povijesnu odluku o otvaranju pregovora za članstvo Ukrajine u Europskoj uniji. Uz pozamašnu vojnu pomoć koju smo i sami pružili, podržali smo i odluku o osiguranju dugoročne pomoći Europske unije Ukrajini u iznosu od 50 milijardi eura, dodaje se.
"Osim što su one odraz jasnog opredjeljenja hrvatske vlade na strani napadnute Ukrajine i zaštite demokratskih vrijednosti, navedene odluke pridonose sveukupnoj europskoj potpori Ukrajini i jedinstvu Europske unije, ali i vjerodostojnosti Hrvatske kao članici NATO‑a. Stoga na današnji dan odajemo dužnu počast svim žrtvama ruske agresije, uvjereni u konačnu pobjedu Ukrajine i oslobađanje svih okupiranih i anektiranih teritorija. U obrani svog suverenog prava da slobodno i samostalno odlučuje o svojoj sudbini, ukrajinski narod može računati na potporu Hrvatske, koja ne zaboravlja podršku Ukrajine u Domovinskom ratu", ističe hrvatski premijer.
Kao znak potpore Ukrajini na zgradi Vlade izvješena je, uz hrvatsku zastavu i zastavu EU-a, i ukrajinska zastava.
Stoltenberg na godišnjicu: 'Ukrajina će ući u NATO'
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, na drugu godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu, izrazio je uvjerenje da je budućnost Ukrajine u zapadnom obrambenom savezu. Moskva je pokrenula ovaj rat s ciljem da Ukrajini "zatvori vrata NATO-a uskraćujući joj pravo da izabere vlastiti put", rekao je Jens Stoltenberg u videoporuci objavljenoj u subotu. “Ali događa se upravo suprotno: Ukrajina je bliža NATO-u nego ikada. "Ukrajina će se pridružiti NATO-u. Nije pitanje hoće li, nego kada", rekao je.
Ruske snage pokrenule su sveobuhvatnu invaziju na susjednu zemlju u ranim jutarnjim satima 24. veljače 2022.
"Dok vas budemo pripremali za taj dan, NATO će nastaviti stajati uz Ukrajinu. Radi vaše sigurnosti, i naše", rekao je Stoltenberg. Situaciju na bojišnici opisao je kao "izuzetno ozbiljnu" i rekao da "nema naznaka" da se ruski predsjednik Vladimir Putin sprema za mir.
"Ali ne smijemo gubiti nadu. Ukrajina je opetovano pokazala svoje izvanredne sposobnosti i žestoku odlučnost", rekao je pohvalivši ukrajinske snage. "Vratili ste polovicu teritorija koji je Rusija zauzela. Potjerali Rusiju s velikih dijelova Crnog mora. I nanijeli teške gubitke ruskim snagama."
Rekao je da su zemlje NATO-a do sada Kijevu pružile milijarde dolara pomoći, uključujući "topničko streljivo, protuzračnu obranu i borbene čamce… F-16 opremu i rezervne dijelove, dronove i opremu za razminiranje". "Još je podrške na putu", obećao je.
POGLEDAJTE VIDEO: Ukrajinski stručnjak komentirao koliko vojni rok od 30 dana ima smisla
