Zbog prilično tijesnih izbora, dodatno neizvjesnih zbog povijesno velikog broja glasanja poštom, Amerikanci ni nakon čitave noći ne znaju tko će im biti predsjednik iduće četiri godine. A s obzirom na to da će brojenje glasova u nekim državama trajati još do petka, moguće da se još danima neće znati tko će (p)ostati novi predsjednik SAD-a.
U svojoj analizi, CNN ističe pet ključnih točaka koje se moraju pratiti i koje će, u konačnici, odlučiti hoće li u Bijeloj kući iduće četiri godine biti DonaldTrump ili Joe Biden.
Pojas hrđe
Države s velikim urbanim sredinama, koje su teško pogođene deindustijalizacijom na kraju 20. stoljeća, tradicionalno su bile demokratske, toliko da su činile dio onoga što se u američkom političkom žargonu naziva "demokratskim zidom". No prije četiri godine, Trump je odnio pobjedu.
Još dok se tek borio za mjesto demokratskog kandidata, Joe Biden je imao prilično jednostavan argument - "Ako vratimo Michigan, Winsconsin i Pennsylvaniju, možemo vratiti i Bijelu kuću. A ja sam najbolji kandidat za to". Kako prolazi izborna noć, ta Bidenova teza će se prilično testirati. Prema sadašnjem, preliminarnom stanju, tko god pobijedi u dvije od tih triju država, imat će potrebnih 270 elektorskih glasova.
Igra percepcije
Kako je noć prolazila, i Amerikanci ugasili televizore, Biden je vodio u broju elektorskih glasova, ali u državama koje će odlučiti izbore Trump je bio u vodstvu, prije svega jer su mnoge države pobrojile glasove s birališta, dok su se oni poslani poštom još brojili. Tako su obje strane imale podloge, barem kada je u pitanju percepcija, da su na pragu pobjede.
Trumpov gambit
Donald Trump, inače prilično sklon tvitanju, bio je neuobičajeno tih tijekom izbornog dana. Sve do govora demokratskog protukandidata kada je tvitom, koji je i Twitter označio opasnim, poručio da "im se pokušavaju ukrasti izbori". Time je nastavio tiradu koju je počeo još i prije izbora, kako je glasanje na daljinu prijevara, a to što se glasovi još uvijek broje dokaz da se izborni rezultat namješta. Iako ne postoje nikakvi dokazi, Trump je skandaloznu tezu ponovio i kada se oko pola tri po lokalnom vremenu konačno obratio iz Bijele kuće. Tada je otišao i korak dalje, tvrdeći, suštinski, kako u državama u kojima je u vodstu treba prestati brojiti glasove, dok istodobno u državama u kojima je prema prvim rezultatima pobjednik Biden (primjerice Arizoni), "treba prebrojiti svaki glas prije nego što se proglasi pobjednik".
Republikanci u Senatu mogu biti zadovoljni... donekle
Ako Biden pobijedi demokratima bi trebala tri zastupnika više, ako izgubi čak četiri, kako bi preuzeli Senat. A u ključnim državama, republikanski kandidati vode.
Tužbe
Još i prije izbora, nakon što je Pennsylvanija najavila kako će brojiti glasove pristigle poštom danima nakon izbora, Trumo je najavio kako će "čim se izbori završe tamo poslati vojsku odvjetnika". Što će konkretno napraviti, ostaje pitanje, ali u svom govoru je najavio da će tražiti od Vrhovnog suda "da zaustavi glasanje". No čak i iskusni republikanski pravnik, koji je žalbama donio pobjedu Georgeu W. Bushu (kada su se nakon žalbi i više dana natezanja ponovo prebrojavali glasovi u Floridi), ostao je šokiran takvom najavom i rekao kako za tako nešto nema osnove jer su u pitanju legitimni glasovi koji su pristigli prije zatvaranja birališta, a ne naknadno glasovanje (iako neke savezne države i to dopuštaju). A čak i kada bi bilo ikakve osnove za žalbu, ističe se i kako Trump nastupa s dijametralno suprotnim tezama, ovisno o tome vodi li u državi ili ne. Ipak, Trump je i u prošlosti bio poznat da tužbama i parnicama pokušava makar zamutiti vodu.
Tijek američkih izbora možete pratiti OVDJE.
