Na današnji dan prije 19 godina napustio nas je papa Ivan Pavao II. Karol Józef Wojtyła, poznat kao "slavenski papa", "poljski papa", "papa milosrđa". Izabran je za papu 16. listopada 1978.
Rodio se u Wadowicama, gradu 50-ak kilometara udaljenom od Krakowa, 18. svibnja 1920. Bio je drugo od dvoje djece Karola Wojtyłe i Emilie Kaczorowske. Nakon završetka studija na višoj školi "Marcin Wadowita" u Wadowicama. upisao se na sveučilište Jagiellonian u Krakowu.
Kada su nacisti zatvorili sveučilište mladi je Karol četiri godine radio u kamenolomu, a potom u kemijskoj tvornici kako bi mogao zaraditi za život te izbjegao deportaciju u Njemačku.
Osjetio je poziv na svećeništvo 1942. godine. U tajnosti je pohađao predavanja na Teološkom fakultetu. Istodobno je bio jedan je od promicatelja "Rapsodijskog kazališta" koje je također djelovalo u tajnosti.
Nakon rata, nastavio je studij, a tadašnji krakowski nadbiskup kardinal Adam Stefan Sapieha prepoznao je njegovu iznimnu darovitost i poslao ga u Rim gdje je doktorirao teologiju s tezom o nauku vjere u djelima sv. Ivana od Križa.
Vratio se u Poljsku i s 38 godina postao najmlađi poljski biskup, ubrzo i krakowski nadbiskup, a potom i kardinal.
Oprostio je i Turčinu koji ga je pokušao ubiti
Papa Pavao VI. umro je u papinskom ljetnikovcu 6. kolovoza 1978. Naslijedio ga je, ali samo na 33 dana, kardinal Albino Luciani koji je uzeo ime Ivan Pavao I. Ivan Pavao I. umro je u noći na 29. rujna 1978. i već 14. listopada otvorila se nova konklava.
Dva dana kasnije, 16. listopada, Karol Wojtyła izabran je za Papu. Nakon punih 455 godina izbor je pao na ne-Talijana, prvoga slavenskog papu u povijesti. Karol Wojtyła uzeo je ime dvojice svojih prethodnika – Ivan Pavao II.
Vrlo brzo nakon što je stupio u službu, pokazao je da su s njim stigle i promjene u crkvu. Najviše se to odražavalo u njegovim apostolskim putovanjima. Bio ih je na čak 104. Papa je u tijeku svoje papinske službe proglasio 1282 blaženika te 456 svetaca.
Bio je jedan od najmlađih papa novijega doba, a njegov pontifikat bio je među najduljima. Također, osobna toplina, neposrednost i prirodna karizma Ivana Pavla II. izuzetno su snažno djelovali preko suvremenih elektroničkih medija, šireći njegovu poruku diljem svijeta. U 26 godina svoga pontifikata, posjetio je 130 država. Proputovao je 1,2 milijuna kilometara. Obišao je zemaljsku kuglu oko 30 puta. Posjetio je oko 850 gradova.
Prvi je papa, koji je posjetio gradove Azije, Afrike i Južne Amerike. Papa se tijekom cijeloga pontifikata zalagao za mir. Zagovarao je pravo svakoga naroda na svoju državu, samostalnost i suverenost.
Na blagdan Gospe Fatimske 13. svibnja 1981. na Trgu Svetog Petra u Vatikanu na papu Ivana Pavla II. izvršen je atentat. Turčin Ali Agca pucao je na njega i teško ga ranio. Papa ga je nakon oporavka posjetio u zatvoru i oprostio mu. Godinu dana nakon atentata Papa je posjetio portugalsko svetište Gospe Fatimske, gdje je izrekao čin posvećenja i predanja svijeta Bezgrešnom Srcu Marijinu.
Na općim audijencijama susreo se s više od 16 milijuna hodočasnika, a tijekom svojim putovanja susreo se s milijunima ljudi.
Papa je ukupno tri puta posjetio Hrvatsku
Papa je prvi put posjetio Hrvatsku 10. i 11. rujna 1994. godine. Papin zrakoplov sletio je na Pleso, gdje su ga dočekali tadašnji predsjednik Franjo Tuđman i zagrebački kardinal Franjo Kuharić. Papa je te godine operirao kuk pa se nije mogao sagnuti i poljubiti zemlju, što je uvijek činio prilikom svakog posjeta nekoj državi. Stoga, mu je hrvatska zemlja prinesena u posudi kako bi je poljubio. Nakon pozdravnih govora, papamobil ga je dovezao od Plesa do Zagrebačke katedrale, a cijelim putem su ga pozdravljali mnogobrojni građani.
Molio se na grobu kardinala Alojzija Stepinca u katedrali. Za njega je rekao, da je "najsvjetliji lik i istinski čovjek Crkve". Dan kasnije predvodio je svetu misu na zagrebačkom hipodromu, kojoj je prisustvovalo gotovo milijun vjernika, što je najposjećenija misa u hrvatskoj povijesti. Poručio je okupljenim vjernicima, da imaju hrabrosti oprostiti i prihvatiti bližnjega, osloboditi srce od mržnje i osvete. Mlade je pozvao, da se odupru napasti nasilja i grade budućnost na suživotu, dijalogu i suradnji. Hrvatskom narodu poručio je, da ostane vjeran kršćanskim korijenima.
Silno ga je ražalostilo što nije mogao posjetiti Sarajevo iste godine, a nije bilo lako organizirati posjet ni u Hrvatskoj, budući da se crta obrane nalazila svega pedesetak kilometara od Zagreba. Papa Ivan Pavao II. ipak nas je htio posjetiti.
U drugoj polovici lipnja 2003. posjetio je Bosnu i Hercegovinu i tom prigodom u Banjoj Luci proglasio blaženim slugu Božjega Ivana Merza.
Njegova posljednja riječ bila je 'amen'
U veljači 2005. godine, završio je u bolnici Gemelli zbog dišnih poteškoća i gripe. Veći dio svog pontifikata bio je bolestan. Imao je Parkinsonovu bolest od početka 90-ih. Papa Ivan Pavao II. preminuo je 2. travnja 2005. godine u 21.37 sati. Njegova posljednja riječ bila je "amen". U času smrti uz njega je bio njegov osobni tajnik Stanislaw Dsiwisz. Oko 50 000 vjernika okupilo se na Trgu sv. Petra i molilo za papu. Kao protivnik eutanazije, strpljivo je podnosio tegobe bolesti i umro u miru prirodnom smrću.
Papino tijelo bilo je izloženo u dvorani Klementina Apostolske palače u Vatikanu, a nakon toga je izloženo u Bazilici sv. Petra. Pohodilo ga je oko četiri milijuna hodočasnika. Njegovo tijelo položeno je u lijes od čempresovine na dan pokopa 8. travnja 2005. godine. Lice mu je prekriveno bijelim svilenim velom. U lijes je stavljena olovna tuba s njegovom biografijom i medaljama, koje su objavljivane na svaku godišnjicu njegovog pontifikata.
Lijes je nosilo 12 muškaraca, koji su bili službenici Apostolske palače. U procesiji prema glavnome oltaru krenulo je 140 kardinala. Pogrebnu misu predvodio je kardinal Joseph Ratzinger. Na početku pogrebnih obreda, zazvonila su zvona s katoličkih crkava širom svijeta. Na ispraćaju je bilo oko dva milijuna hodočasnika, 180 državnih izaslanstava, 44 predsjednika država i 25 premijera.
U hrvatskoj delegaciji bili su tadašnji predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader. Sanader je posljednji državnik, kojeg je papa primio prije smrti. Hrvatska je kao i većina zemalja proglasila dane žalosti. Sućut povodom smrti pape izrazili su među ostalima i Dalaj Lama, Ruska Pravoslavna Crkva, službena Kineska Katolička Crkva koju ne priznaje Vatikan, kubanske vlasti i talibani koji su izjavili da je papa Ivan Pavao II. imao uspjeha u zaustavljanju progona muslimana.
Nedugo nakon smrti Ivana Pavla II., njegov nasljednik papa Benedikt XVI. dopustio je da se ne čeka pet godina od njegove smrti, kako predviđa crkveni kodeks za početak postupka nečije beatifikacije, već da se postupak započne iste godine kada je papa Wojtyla umro.
Papa Benedikt XVI. proglasio je 1. svibnja 2011. godine svoga prethodnika Ivana Pavla II. blaženim, te proglasio njegovim blagdanom datum kada je Ivan Pavao II. održao prvu sv. misu kao papa, 22. listopada. Svetim ga je proglasio sadašnji papa Franjo 27. travna 2014. na Nedjelju Božjeg Milosrđa.
POGLEDAJTE VIDEO: Papa Franjo pozvao na mir: 'Posebno mi je u mislima Zapadni Balkan...'
