Papu Franju, koji bi kasnije trebao otputovati u Rim, u domu su okružila djeca i časne sestre odjevene u tradicionalnu plavo bijelu odjeću kakvu je nosila i Majka Tereza. Ona je osnovala red Misionarke ljubavi kako bi "služila najsiromašnijima od siromašnih", a početkom 1970.-tih je u Dhaki otvorila dom kako bi se skrbila za Bengalke koje su ostale trudne pošto su ih silovali pakistanski vojnici tijekom rata za neovisnost. Danas se dom brine za siročad, te siromašne samohrane majke i bolesne starce.
Papa je u svom obraćanju okupljenima pohvalio Bangladeš kao zemlju čiji su međuvjerski odnosi među najboljima u svijetu. U Bangladešu, uglavnom muslimanskoj zemlji s oko 169 milijuna stanovnika, živi manje od jedan posto katolika.
U petak je u Bangladešu papa Franjo prvi put tijekom svog posjeta Aziji izrekao javno riječ Rohindža, govoreći o pripadnicima muslimanske manjine koji su u velikom broju pobjegli pred nasiljem u Mjanmaru i potražili utočište u toj zemlji.
"Prisustvo Boga danas se također zove Rohindža", rekao je Papa u improviziranoj izjavi nakon sastanka sa 16 izbjeglica dovedenih u Dhaku iz izbjegličkog kampa kod granice s Mjanmarom.
"U ime svih onih koji vas progone, nanose vam bol, tražim oprost. Obraćam se vašim velikim srcima da nam udijelite oprost koji tražimo", rekao je.
Više od 625 tisuća Rohindža pobjeglo je od kraja kolovoza u Bangladeš pred progonom mjanmarske vojske potaknutim napadima muslimanskih militanata na snage sigurnosti.
Budistička većina u Mjanmaru smatra Rohindže ilegalnim imigrantima.
Papa je sa zabrinutošću saslušao svjedočanstva izbjeglica, 12 muškaraca, dvije žene i dvije djevojčice, o onome što su doživjeli.
Papa tijekom posjeta Mjanmaru nije upotrijebio riječ Rohindža. Njegovi savjetnici upozorili su ga da ih ne spominje izravno kako ne bi izazvao diplomatski incident i okrenuo mjanmarsku vojsku i vladu protiv manjinskih kršćana.
