Ministri vanjskih poslova europskih zemalja na tu mogućnost gledaju sa skepsom te smatraju kako bi ona mogla otvoriti svojevrsnu Pandorinu kutiju problema.
Evo što bi sporazum predviđao
Tako je pored kriza u Jemenu, Libiji, Siriji, Iranu, pa i u transatlantskim odnosima, novi razlog za glavobolju ministara EU-a postala moguća razmjena teritorija između Srbije i Kosova. Jasno je to nakon neformalnog sastanka održanog ovaj tjedan u Beču.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Kosova Hashim Taqi najavili su da bi dio sjevernog Kosova, koji je pretežito naseljen Srbima, bio razmijenjen za Preševsku dolinu na jugu Srbije, gdje uglavnom žive Albanci. Zabrinjavajuće je u tom prijedlogu to što se novo razgraničenje vrši po etničkim linijama.
Pismo zabrinutih diplomata
DW podsjeća kako su trojica bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, Šveđanin Carl Bildt, Britanac Paddy Ashdow i Nijemac Christian Schwarz-Schilling uputili pismo europskoj povjerenici za sigurnost i proširenje Federici Mogherini u kojem kritiziraju predloženi sporazum i kažu kako se „trajni mir može ostvariti samo u multietničkom društvu".
(From L) Kosovo's President Hashim Thaci , German Chancellor Angela Merkel and Serbian President Aleksandar Vucic speak together prior to the family photo during an EU-Western Balkans Summit in Sofia on May 17, 2018. European Union leaders meet their Balkan counterparts to hold out the promise of closer links to counter Russian influence, while steering clear of openly offering them membership. / AFP PHOTO /
No, to nije jedina kritika. I njemačka vlada sumnjičava je prema tom prijedlogu: Angela Merkel naglašava da se teritorijalni integritet regije mora očuvati. I njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je u Beču dodao kako ova razmjena teritorija nije dobra, jer bi se u stanovništvu ponovno otvorile brojne stare rane.
Njegov kolega iz Luksemburga Jean Asselborn, poznat po tome što je jasan i izravan, također upozorava od „sjeckanja regije na dijelove". To bi moglo imati negativne posljedice po druge, posebno Bosnu i Hercegovinu: Republika Srpska bi se mogla osjećati ohrabrenom pridružiti se Srbiji, a predsjednik Rusije Putin bi to mogao shvatiti kao poticaj da opravda aneksiju Krima.
Mogherini povlači svoj stav
Iako se vjerovalo da će glavna diplomatikinja EU Federica Mogherini podržati ovu razmjenu teritorija, ona je u Beču iznijela drugačiji stav.
Federica Mogherini, European Union High Representative for Foreign Affairs and Security Policy and Vice-President of the European Commission gives a statement prior to an informal meeting of EU - Foreign Ministers (Gymnich) in Vienna, Austria, on August 30, 2018. / AFP PHOTO / ALEX HALADA
Istaknula je kako to čini jer želi zaštititi promoviranje dijaloga između Beograda i Prištine. Riječ je o teškim razgovorima, koje ona ne želi ometati iznošenjem mišljenja unaprijed. Međutim, povrdila da se s Vučićem i Taqijem sastaje idućeg petka u u Bruxellesu.
Mogherini želi podržati „svaki ishod", pod uvjetom da je u skladu s međunarodnim i europskim pravom. A to znači – otpor svemu što bi se temeljilo na etnički čistim državama, što je diplomatski izražena osuda plana „etničkog čišćenja".
Koji je cilj pregovora u Bruxellesu? Riječ je o sporazumu, kaže Mogherini, koji će riješiti „sve otvorene probleme" i eksplicitno dodaje da to uključuje priznanje Kosova. A raspored je ambiciozan, jer se nada uspjehu u narednih nekoliko mjeseci, a u svakom slučaju do kraja ove godine.
Signal za Beograd i Prištinu
Dakle, signal koji ministri vanjskih poslova EU-a iz Beča šalju Vučiću i Taqiju je jasan - bolje bi bilo da dvije vlade svoju energiju ulažu na rješavanje drugih otvorenih pitanja i pomirenje. Ideja dva predsjednika o razmjeni teritorija nije naišla ni na kakvu podršku.
Ima dovoljno neriješenih pitanja, poput poboljšanja u zaštiti nacionalnih manjina i rješavanja otvorenih imovinskih pitanja, rekli su ministri EU-a.
This photograph taken on February 1, 2018 shows the main bridge in the ethnically divided town of Mitrovica. Ten years after independence, Kosovo Albanians and Serbs from the divided city of Mitrovica have one thing in common -- fear, reinforced by the recent assassination of a moderate Serb politician. / AFP PHOTO / Armend NIMANI
Povjerenik EU-a za proširenje, Johannes Hahn, sada također tvrdi da se zemlje Zapadnog Balkana trebaju prvo baviti drugim pitanjima. Srbija je već kandidatkinja za EU, ali je napredak blokiran sve dok Beograd ne prizna neovisnost svoje nekadašnje pokrajine Kosovo.
Balkanu je potrebna stabilnost
Svako doista ima nade da se ovaj najteži „zamrznuti sukob" nakon vojnih sukoba u Jugoslaviji mirno riješi narednih mjeseci, to bi bio veliki diplomatski uspjeh za EU. Ali, kao što to pokazuje prijedlog predsjednika Vučića i Taqija - oni imaju ideje koje nisu u skladu sa željama Europljana. „Svako rješenje na Balkanu koje donosi veću stabilnost je dobrodošlo", rekao je povjerenik za proširenje Hahn, čiji je rad sa Srbijom i Kosovom i dalje blokiran. Hoće li se ovaj politički čvor moći presjeći, bez stvaranja novih sukoba, i dalje je nepoznanica.
