Prvi put u više od 20 godina, u svijetu se očekuje rast ekstremnog siromaštva. Uzrok tomu su ponajprije poremećaji uzrokovani pandemijom koronavirusa, koji su dodatno pogoršali učinke sukoba i klimatskih promjena koje su već ranije usporavale borbu protiv siromaštva. Svjetska banka očekuje kako bi pandemija mogla gurnuti između 88 i 115 milijuna ljudi u ekstremno siromaštvo, s time da bi do 2021. ta brojka mogla iznositi i 150 milijuna ljudi, ovisno o padu gospodarstva. Šokantno zvuči i prognoza prema kojoj bi do 2030. u svijetu stopa siromaštva mogla iznositi oko sedam posto.
"Zbog pandemije i globalne recesije 1,4 posto svjetskog stanovništva moglo bi pasti u ekstremno siromaštvo. Kako bi se uklonila ta velika prepreka daljnjem razvoju i smanjenju siromaštva, zemlje će se morati pripremiti na drukčije gospodarstvo nakon pandemije te će kapitalu, radnoj snazi, vještinama i inovacijama morati omogućiti prelazak u nova poduzeća i sektore", izjavio je predsjednik Svjetske banke David Malpass.
Manje od dva dolara dnevno
Ekstremno je siromaštvo definirano kao život s manje od 1,90 dolara dnevno, a kao siromašni se definiraju i ljudi u zemljama nižeg ili srednjeg dohotka koji žive s 3,20 do 5,50 dolara na dan. U najnovijem dvogodišnjem Izvješću o siromaštvu i zajedničkom prosperitetu stoji kako u uvjeti ekstremnog siromaštva u ovoj godini utječu na 9,1 do 9,4 posto svjetskog stanovništva. Predviđa se da će se stopa siromaštva povećati u nerazvijenim zemljama te naročito u gradovima, iako je ekstremno siromaštvo uobičajenije u ruralnim krajevima, piše Novi list.
Nedostižni cilj
Stoga se cilj Svjetske banke o iskorjenjivanju siromaštva do 2030. čini nedostižnim, pogotovo bez brzih, značajnih i konkretnih mjera javnih politika, ali i samog procesa usporavanja. U tome procesu jedan od važnijih faktora su i cijene hrane, koje su, prema podacima Međunarodne organizacije za hranu, u rujnu skočile za pet posto u odnosu na kolovoz.
