'NIKADA SE NEĆEMO RIJEŠITI OVOG VIRUSA'; Poznata virologinja dr. Ana Gligić otkriva: / 'Ponaša se suprotno od svega što smo do sada znali'

Image
Foto: Screenshot/N1

Mi smo još uvijek u prvom valu korone. Ove varijacije iste epidemije su samo peakovi istog vala.

12.9.2020.
18:31
Screenshot/N1
VOYO logo

Nažalost, Covid-19 nije izmišljen. On je tu s nama i moramo se naviknuti na njega. Ponašamo se nonšalantno prema njemu jer nema visok letalitet (1-2%), ali zabrinjava njegov morbitet u ovakvim zdravstvenim sustavima koje imamo, kazala je u intervjuu za HRT dr. Ana Gligić, poznata beogradska virologinja koja je 1972. godine bila na čelu tima koji je izolirao virus velikih boginja.

Image
IMAMO 261 NOVI SLUČAJ ZARAZE I SEDMERO PREMINULIH; /

Virus ne bira, zaraženi su zdravstveni djelatnici, adolescenti, djeca...

Image
IMAMO 261 NOVI SLUČAJ ZARAZE I SEDMERO PREMINULIH; /

Virus ne bira, zaraženi su zdravstveni djelatnici, adolescenti, djeca...

'Koronavirus ostaje živ satima izvan organizma'

Glavni put prenošenja je, dodala je, direktno kapljični: "Vi meni, ja vama". Postoje još dvije podvrste kapljičnog prenošenja. Jedna je kontaktno preko zaraženih predmeta na koje se iskašljao inficirani, a druga aerogeno, odnosno kada se kapljice osuše pa se kao osušena prašina udahnu, nastavlja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Onda se virus u vlažnoj sredini iz nosne u usnu šupljinu ili očiju aktivira i počinje reprodukciju suprotno našem dosadašnjem znanju o virusima koje sam proučavala. Koronavirus ostaje živ satima izvan organizma", pojašnjava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Već bi se saznalo da je nastao u laboratoriju'

Navodi kako ćemo još dugo čekati znanstvenu potvrdu o izvoru ove pandemije.

"Kina ili neko drugo izvorište, ali sam skoro sigurna da virus nije proizvod laboratorija, već da je nastao preskokom barijere vrste, kada je iz prirodnog žarišta, preko još nekog intermedijalnog prenositelja prešao na humanu populaciju. Tada se našao, za njega na neprirodnim stanicama (humanim), pa je promijenio svoje osobine koje su, nažalost, po mnogim karakteristikama veoma štetne za čovjeka. Da je nastao u laboratoriju, sigurno bi za ovih devet mjeseci, koliko Covid postoji, s današnjim tehnikama već netko potvrdio tu teoriju i osigurao si veliku znanstvenu slavu", smatra dr. Gligić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'On sam po sebi je mutant. Čučao je negdje, a onda iskočio i sada imamo to što imamo'

Na pitanje vrijede li za koronavirus ista pravila kao za ostale slične virusne infekcije, te je li Covid-19 predvidiv, odnosno je li mutirao, dr. Gligić kaže: 'SARS-CoV-2, sadašnji cirkulirajući virus, zaobišao je mnoga naša znanja i mi se sada učimo o njegovim neobičnim osobinama kako bi osigurali da se nikada više ne pojavi u epidemijskoj ili, ne daj Bože, pandemijskoj formi. On sam po sebi je mutant. Čučao je negdje u prirodi, kohabitirao s ostalim članovima divljine, a onda iskočio iz tog strogo ustaljenog lanca i imamo to što imamo'.

'Mi smo još uvijek u prvom valu korone'

Zanimljivo, dr. Gligić smatra da smo mi još uvijek u prvom valu korone.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Mi smo još uvijek u prvom valu korone. Ove varijacije iste epidemije su samo peakovi istog vala. Drugog vala neće biti sve dok ne zaustavimo ovu epidemiju, a onda ako se virus ponovno pojavi u epidemijskoj formi to će biti drugi val. Što se tiče promjene jačine virusa u raznim godišnjim dobima, to ćemo tek vidjeti kako će se ponašati. Susret korone i influence može biti kompliciran osobito ako bi se dogodilo da istovremeno dođe, kod iste osobe, do infekcije s oba virusa. Za razlikovanje inficiranosti jednim, drugim ili istovremeno s oba virusa morali bi se raditi pouzdani serološki testovi za otkrivanje IgM I IgG antitijela i brze tehnike detektiranja virusa ili virusnih komponenti u bolesničkom materijalu", navodi dr. Gligić za HRT.

Još smo daleko od cjepiva

Smatra da je svijet još daleko od cjepiva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Cjepivo je još uvijek nepoznanica i izbor proizvođača, a pogotovo s ovim testiranjem oksfordskog cjepiva je na dobrovoljcima. Čak i kada se odlučite za cjepivo određenog proizvođača i odlučite cijepiti milijun ljudi to cjepivo mora proći našu rigoroznu kontrolu u smislu imunogenosti, netoksičnosti i neškodljivosti. Epidemiološke službe - krizni stožeri - donosit će odluke o prioritetima, cijeneći trenutačnu situaciju, vjerojatno medicinsko osoblje, javne službe, i tako dalje", navodi dr. Gligić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Cijepila bih se i ruskim cjepivom'

Komentirala je i rusko cjepivo.

"Mislim da ruski znanstvenici i njihov predsjednik ne bi stavili svoj kredibilitet na pladanj da nisu sigurni u ono u što su sigurni. Uostalom sva ova četiri cjepiva, koje su u završnoj fazi, pravljena su po istom principu, na bezazlenim oslabljenim adenovirusima u koji su samo ugradili sićušni kompetentni dio sadašnje korone koji će stimulirati imunosni sustav cjepiva da stvori antitijela i da cjepivom bude zaštićen od infekcije koronavirusom. Ja vjerujem u uspješnost cjepiva u borbi protiv virusa. Cijepljena sam četiri puta u roku dvije godine cjepivom protiv velikih boginja, tri puta kad sam radila dijagnozu tri lažna alarma da imamo boginje i četvrti put kad se 1972. pojavila najveća poslijeratna epidemija boginja u Europi. Evo me u 87. sam godini života. Cijepila bih se i ruskim cjepivom, ako to bude izbor države", kazala je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Morat ćemo se naučiti živjeti s koronom'

Na pitanje hoće li se cjepivom osigurati imunitet i na koliko godina, kaže: 'Jedini cilj ovog cjepiva je stvaranje imuniteta i zaustavljanje u ovom slučaju ne samo epidemije nego i pandemije. Mislim da ovako spremljeno cjepivo ne daje doživotni imunitet, zato je predviđeno cijepljenje i revakcinacija. Cilj cijepljenja jest zaustaviti infekciju i širenje virusa dok se možda ne napravi klasično atenuirano (oslabljeni virus) cjepivo koje bi dalo dugotrajni, a možda i doživotni imunitet jer se korone nećemo riješiti. Za takvo cjepivo trebaju godine rada.'

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Korone se, zaključuje dr. Gligić, nikada nećemo riješiti, ali ćemo se naučiti s njom živjeti.

"Zato što je taj virus jedan od 1400 patogena koji pogađaju ljude. Također, dobro je znati da blizu 90% od 180 virusa, čiji genom čini RNK (ribonukleinska kiselina), a koji imaju potencijal da napadnu čovjeka su zoonoze (obolijevaju i ljudi i životinje) i da skoro 70% potječe iz divlje prirode", poručuje dr. Ana Gligić za HRT.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.

Fnc 16
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo