U samo tri desetljeća Finska je uspjela smanjiti broj beskućnika s 18 tisuća na šest tisuća, koliko ih je prema službenim statistikama bilo prije dvije godine. To je jedina članica Europske unije koja je uspjela smanjiti problem beskućništva i to zahvaljujući odvažnoj državnoj mjeri. Naime, tko god u Finskoj nema krova nad glavom dobit će ga bez ikakvih uvjeta i o trošku države.
No, država ne plaća baš sve. Korisnici ovog prava dobivaju status stanara i ugovor o stanovanju te moraju plaćati stanarinu za koju mogu zatražiti državnu subvenciju. Iz stana neće biti istjerani i njima to postaje stalni dom.
'Odlučili smo krenuti ispočetka i riješiti problem'
U Helsinkiju su problem beskućnika riješili programom "Najprije krov nad glavom" pokrenutim 2008. godine iza kojeg stoje četvorica ljudi - društveni znanstvenik, liječnik, političar i biskup. Oni su izradili studiju "Nimi Ovessa" (Vaše ime na vratima), piše Guardian.
"Svima je bilo jasno da stari sustav ne funkcionira. Trebali smo radikalnu promjenu. Morali smo napustiti kratkoročna rješenja poput skloništa i hostela za beskućnike koji su u Finskoj dugo postojali, ali s njima se problem nije rješavao. Odlučili smo krenuti posve ispočetka", kazao je za Guardian Juha Kaakinen, jedan od prvih voditelja uspjelog programa 'Najprije krov nad glavom' u Helsinkiju.
Tako je pala odluka da se beskućnicima bezuvjetno osigura stalni stambeni prostor.
'Spavanja na ulici u Helsinkiju više gotovo i nema'
Za tu su svrhu izgrađeni posve novi stambeni blokovi, a nekadašnja skloništa pretvorena su u udobne domove. Isprva se na taj način htjelo dobiti oko dvije i pol tisuće domova za beskućnike, no broj se popeo čak do tri i pol tisuće. Otkako je 2008. godine pokrenut taj program, u Finskoj se broj dugoročnih beskućnika smanjio za više od 35 posto.
U Helsinkiju je danas ostalo tek jedno sklonište za beskućnike s 50 kreveta, a koje je potrebno jer zimi u tom gradu temperature padaju i do 20 stupnjeva ispod ništice. Gradonačelnica Sanna Vesikansa kaže kako se iz djetinjstva sjeća stotina ljudi koji su spavali po gradskim parkovima.
"Danas toga više gotovo i nema. Spavanje na ulici sada je vrlo rijetka pojava", kaže gradonačelnica Helsinkija.
