Istodobno s izvanrednim izborima bit će održani i pokrajinski izbori za 120 zastupnika Skupštine Vojvodine, te lokalni izbori za vijećnike općina i gradova na kojima pravo glasa ima oko 1.730.000 građana Vojvodine, a ti su izbori važni za budućnost i položaj hrvatske manjine.
Izbori će odlučivati hoće li na čelu buduće vlade Vojvodine ostati Demokratska stranka (DS) vojvođanskog premijera Bojana Pajtića, ili će tu poziciju preuzeti Srpska napredna stranka (SNS), Aleksandra Vučića, koja je DS optuživala za zlouporabe državnog novca i politiku separatizma.
Predstavnika hrvatskih političkih organizacija ima na dvije izborne liste. Najstarija i najveća stranka hrvatske manjine – Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) imat će kandidate na listi koalicije koju predvodi DS. Kandidate na izborima ima i Demokratska zajednica Hrvata (DZH) čiji je predsjednik Đorđe Čović na izbornoj listi Mađarskog pokreta, organizacije čiji je prvenstveni cilj zauzimanje za prava Mađara u Vojvodini.
84 posto birača zna za koga će glasovati
Republičko izborno povjerenstvo (RIK) u petak je utvrdilo za parlamentarne izbore konačan popis po kojemu pravo glasa ima 6.739.441 birač, a prema ranijem priopćenju RIK je naložio tiskanje 6.771.497 glasačkih listića. Očekuje se da će izlaznost biti veća od 50 posto, po nekim predviđanjima čak do 62 posto.
Prema posljednjim anketama skoro trećina građana - oko 26 posto, još nije sigurna hoće li izići na izbore. 84 posto birača je opredijeljeno, dok 16 posto još ne zna za koga će glasovati. Kampanja nije utjecala na promjenu mišljenja 76,8 posto ispitanika, a promjenu opcije i političkog opredjeljenja priznalo je svega šest posto birača.
Biračka mjesta zatvaraju se u 20 sati, preliminarni službeni rezultati očekuju se do kraja večeri, a krajnji rok za službene rezultate izbora je 28. travnja u 20 sati.
Vrijeme za raspodjelu zastupničkih mandata predviđeno je do 8. svibnja, dok bi se prva sjednica novog saziva parlamenta trebala održati najkasnije 30 dana od dana proglašenja konačnih rezultata izbora.
Zakonski rok za formiranje nove vlade je 90 dana od konstituiranja parlamenta.
Izvanredni parlamentarni izbori u Srbiji drugi su nakon dvije godine kad je, također nakon izvanrednih izbora, formirana sadašnja vlada koju predvodi koalicija okupljena oko Srpske napredne stranke (SNS) premijera Aleksandra Vučića.
Šešeljevi radikali prelaze izborni prag
Rezultati anketa predviđaju da će izborni prag prijeći i socijalisti (SPS) vicepremijera i šefa diplomacije Ivice Dačića, ali i radikali ultarnacionalista Vojislava Šešelja, čiji je rejting znatno porastao nakon prošlomjesečne oslobađajuće presude pred sudom za ratne zločine u Haagu.
Iznad izbornog praga bit će, po anketama, i desničarsko-konzervativna koalicija Srpske demokratste stranke i pokreta Dveri, a s par postotaka iznad granice za ulazak u parlament je i oporbena Demokratrska stranka (DS) s kojom je u koaliciji i stranka vojvođanskih Hrvata (DSHV), te trojna koalicija SDS-LSV-LDP Borisa Tadića, Nenada Čanka i Čedomira Jovanovića.
Pokret "Dosta je bilo" (DJB) nekadašnjeg Vučićevog ministra gospodarstva Saše Radulovića mogao bi biti izborno iznenađenje, budući da mu pojedine ankete previđaju ulazak u parlament s 5,1 do 5,5 posto glasova, dok je najmlađa politička grupacija - Ljevica Srbije, predvođena donedavnim zastupnikom DS-a Borkom Stefanovićem uspjela animirati manje od tri posto birača.
Očekuje se da će na birališta izaći između 3,5 i četiri milijuna građana pa je za jedan od 250 mandata u Skupštini Srbije strankama i koalicijama potrebno od 14.000 do 16.000 glasova.
Za nadgledanje izbora akreditirano je 1687 domaćih i 196 inozemnih promatrača koje će, uz OESS, imat će i veleposlanstva Francuske, Rumunjske, Italije, Njemačke, Turske, Slovačke, Velike Britanije, Bugarske, Belgije, Austrije, Norveške, Ukrajine, SAD, Kanade, Australije, Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, Središnje izborne komisije Ruske Federacije, BiH i Slovenije.
