Pravo glasa ima oko 1,8 milijuna birača. Birališta će biti otvorena od 7 do 19 sati po srednjoeuropskom vremenu.
Borba Gruevskog i Zaeva
Bivši konzervativni premijer Nikola Gruevski, koji je vladao gotovo deset godina, odstupio je s funkcije u siječnju u sklopu dogovora s EU-a, a na izborima će pokušati na vlast vratiti svoju stranku VMRO.
Njegov glavni protivnik je Zoran Zaev i njegov Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) koji će pokušati stati na kraj vladavini VMRO-a i dokazati da je Gruevski korumpirani i iskvareni političar koji je zlorabio tajnu policiju kako bi prisluškivao više tisuća ljudi, piše dpa.
Snimke koje je svojedobno objavio Zaev daju naznake da je pod vlašću Gruevskog prisluškivano oko 20 tisuća ljudi, uključujući političare, vladine dužnosnike, aktiviste, novinare i suce.
Prijevremeni izbori već dvaput otkazani
Prijevremeni izbori dogovoreni su prije 18 mjeseci, no dvaput su otkazani jer je opozicija ustrajala na reformama kojima bi se eliminirao barem dio sivih zona za koje tvrdi da su Gruevskom i VMRO-u omogućili da manipuliraju i pobjeđuju na svim izborima od 2006. godine.
Jedna od mjera je uključivala brisanje tisuća preminulih ljudi iz popisa birača, a drugom je preustrojen rad državnih medija.
Zaev je Gruevskog optužio i za ucjenu birača koji rade u velikom državnom aparatu i državno vođenom sektoru gospodarstva.
Ankete daju prednost VMRO-u
Usprkos tome, ankete daju znatnu prednost VMRO-u, ali one u Makedoniji tradicionalno nisu pouzdane, a visok broj neodlučnih, trećina birača, dodatno otežava precizna predviđanja pobjednika.
Među albanskim glasačima najpopularnija je Demokratska unija za integracije (DUI), koalicijski partner VMRO-a u njihovih deset godina vladavine, koja ima 6,6 posto podrške, a slijedi ju Demokratska stranka Albanaca sa 3,3 posto.
Albanci predstavljaju gotovo trećinu od ukupno 2,1 milijuna makedonskih stanovnika.
Njihova vodeća stranka, DUI, pridružila se VMRO-u u koalicijskoj vladi nakon dogovora iz 2001. kojim je završena oružana pobuna Albanaca s ciljem ostvarenja većih prava.
Nakon što je taj sporazum stabilizirao Makedoniju, zemlja je počela napredovati prema članstvu u Europskoj uniji, a Bruxelles ju je 2005. i službeno proglasio kandidatom.
Zaustavljen put prema EU
No njezin put prema EU-u zaustavila je nacionalistička i nedemokratična vladavina Gruevskog koja je usporila potrebne reforme. Dodatni uteg tom procesu je dugotrajni spor s Grčkom oko imena Makedonije, povijesne grčke pokrajine, zbog čega je Atena blokirala makedonski napredak prema EU-u i NATO savezu. Utjecaj Bruxellesa na Skoplje općenito se smanjio zbog potpunog izostanka napredovanja Makedonije prema članstvu.
EU je dugo kritizirala Gruevskog zbog njegovog odnosa prema demokraciji i vladavini prava, no danas joj je potrebna suradnja Skoplja u upravljanju migrantskom krizom, piše Reuters.
Velik broj migranata koji su prošle godine ušli u Europu prošli su takozvanom balkanskom rutom na čijoj se prvoj crti nalazi Makedonija, što je ojačalo njezinu pregovaračku poziciju s EU-om.
Iako je Makedonija najsiromašnija od bivših jugoslavenskih republika, politička i diplomatska pitanja i dalje zasjenjuju raspravu o ključnim problemima poput nekonkurentnog gospodarstva, sustavne korupcije i općeg siromaštva.
