Predsjednik Edgars Rinkevics, predsjednik Latvije, rekao je da će osvajanje Baltika biti druga faza poremećenog sna ruskog predsjednika Vladimira Putina o povratku izgubljenog carstva, prenosi The Sun.
U sjedištu RUSI-ja u Whitehallu, Rinkevics je iznio otrežnjujuću procjenu o nesigurnoj budućnosti europske sigurnosti u svjetlu sve agresivnije Rusije.
Rekao je da će ishod 27-mjesečnog rata Rusije protiv Ukrajine vjerojatno dovesti samo do još više krvoprolića jer je Kremlj "ogorčen zbog svog izgubljenog carstva".
"Ako Rusija bude osjetila da je pobijedila u Ukrajini, bit će u iskušenju da nastavi… ako osjeti da je poražena, imat će želju za osvetom", rekao je Rinkevics. A, dodao je, "prvi ciljevi" Putinove misije obnove sovjetskog carstva bit će osvajanje Moldavije i te regije Kavkaza i središnje Azije.
Ugrožen sigurnosni poredak
Takvo otimanje zemlje u Hitlerovu stilu moglo bi uključiti zemlje kao što su Armenija, Azerbajdžan, Gruzija kao i Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan – koje su sve stalne mete ruskog utjecaja. Sigurnosni poredak u Europi bit će ugrožen "godinama, ako ne i desetljećima", upozorio je Rinkevics tijekom svog trodnevnog posjeta Velikoj Britaniji ovog tjedna.
Nakon sastanka s kraljem, Rinkevics je rekao da se njegova mala nacija već bori protiv "hibridnog rata" koji vodi Kremlj: "Boji li se Latvija ruskog napada? Moramo biti spremni na sve vrste scenarija."
Ne vjeruje da postoji "neposredna prijetnja" od ruske invazije na Latviju "u sljedećih nekoliko godina", a sve zahvaljujući sigurnosnoj mreži NATO-a. Međutim, njegova briga su valovi hibridnih napada koji su pokrenuti kako bi se destabilizirala njegova zemlja.
Rusija, rekao je, sve više djeluje u "sivoj zoni". "Rusija testira naše granice, izvodi diverzantske napade, naše sigurnosne službe rade danonoćno, bilo je mnogo uhićenja… građani se regrutiraju na društvenim mrežama… a duboki lažnjaci (deepfakes) ometaju izborne kampanje."
"Kako će NATO odgovoriti?", upitao je, no Rinkevics nije imao nedoumica kada je u pitanju Ukrajina. "NATO ne uspijeva pomoći."
Zahtijeva da savez bude jasniji u svojoj dugoročnoj predanosti Ukrajini i upozorio je na kašnjenje zapadnih isporuka oružja. Prekorio je nejasne fraze zapadnih političara, osobito u SAD-u, koji su obećali da će podupirati Kijev "koliko god bude potrebno" ili "koliko god bude potrebno".
Umjesto toga, zatražio je čvrsta jamstva da bi se mogle donijeti "nužne taktičke odluke". "Moramo poslati više svega u Ukrajinu i pustiti ih da to iskoriste… spremni su boriti se i bore se vrlo dobro kada imaju ono što im treba."
POGLEDAJTE VIDEO: Trump proglašen krivim u New Yorku. Što to znači za izbore?
