Njemačka vlada odobrila je Ukrajini upotrebu naoružanja dobivenog od Njemačke i protiv vojnih ciljeva na teritoriji Rusije, priopćeno je u petak u Berlinu.
"Posljednjih tjedana je Rusija, posebice na području Harkiva, pripremala i izvela napade s ruskog pograničnog područja. Njemačka je sa svojim partnerima došla do zaključka da Ukrajina prema međunarodnom pravu ima pravo obraniti se od ovih napada", rekao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit.
On je rekao da se to odnosi i na naoružanje koje je Njemačka Ukrajini dala na raspolaganje. Njemačka vlada je prije toga priopćila da se po ovom pitanju usuglasila sa svojim partnerima „tijekom intenzivnih savjetovanja“ 29. i 30. svibnja. "Zajednički s našim partnerima i u prisnom dijalogu s ukrajinskom vladom, mi kontinuirano prilagođavamo našu podršku razvoju rata u Ukrajini", rekao je Hebestreit.
Teoretski bi Ukrajina za napade na ruskom teritoriju mogla koristiti iz Njemačke isporučene haubice 2000 i raketne bacače Mars II. Njemački kancelar Olaf Scholz još je u utorak navečer, nakon sastanka s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom nagovijestio da bi Njemačka mogla popustiti u vezi s upotrebom njemačkog oružja i protiv ciljeva na području Rusije.
Medvedev: 'Rusija nije blefirala'
Visoki ruski sigurnosni dužnosnik Dmitrij Medvedev rekao je u petak da Rusija nije blefirala kada je govorila o mogućnosti uporabe taktičkog nuklearnog oružja protiv Ukrajine i upozorio da bi sukob Moskve sa Zapadom mogao eskalirati u sveopći rat. Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti i bivši ruski predsjednik, rekao je da se sukob Moskve sa Zapadom razvija prema najgorem mogućem scenariju i da "nitko danas ne može isključiti prelazak sukoba u konačnu fazu".
"Rusija smatra da je sve dalekometno oružje koje koristi Ukrajina već pod izravnim nadzorom vojnika iz zemalja NATO-a. To nije vojna pomoć, to je sudjelovanje u ratu protiv nas, a takvi postupci mogli bi postati casus belli (čin koji izaziva rat).", rekao je Medvedev. Medvedev, koji je postao jedan od najtvrdokornijih jastrebova u Kremlju, komentirao je to nakon što su četiri američka dužnosnika rekla Reutersu u četvrtak da je američki predsjednik Joe Biden tiho odobrio Kijevu da lansira oružje, koje su mu dopremile SAD, na vojne ciljeve unutar Rusije koja ustraje u ofenzivi protiv sjeveroistočnog ukrajinskog grada Harkiva.
Medvedev, za čije izjave diplomati kažu da daju naslutiti što misle visoki dužnosnici u Kremlju, rekao je da bi bila "fatalna pogreška" Zapada misliti da Rusija nije spremna upotrijebiti taktičko nuklearno oružje protiv Ukrajine. Također je govorio o potencijalu da se strateškim nuklearnim oružjem pogode neimenovane neprijateljske zemlje. "Ovo, nažalost, nije ni zastrašivanje ni blefiranje", rekao je Medvedev. "Trenutačni vojni sukob sa Zapadom razvija se prema najgorem mogućem scenariju. Postoji stalna eskalacija kada je riječ o vatrenoj moći NATO oružja koje se koristi. Stoga nitko danas ne može isključiti prelazak sukoba u konačnu fazu", rekao je.
Ukrajina potpisala sporazum sa Švedskom
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je u petak bilateralni sigurnosni sporazum sa Švedskom, jedan od tri planirana s nordijskim zemljama, dok traži daljnju vojnu potporu Zapada u ratu protiv Rusije.
Objava dolazi dok zapadne države raspravljaju o tome hoće li dopustiti Ukrajini da upotrijebi zapadno oružje za napad na vojne ciljeve u Rusiji koji podržavaju ofenzivu na sjeveroistočni ukrajinski grad Harkiv. "Možete vidjeti da Rusija pokušava proširiti rat… Samo zajedno možemo zaustaviti ludilo iz Moskve", rekao je Zelenski na potpisivanju sporazuma, 13. takvog sporazuma koji je Kijev potpisao s nekom zapadnom državom.
Zelenski je rekao da će također potpisati bilateralne sporazume s Norveškom i Islandom u petak. Protuzračna obrana, proizvodnja streljiva i zajednička proizvodnja oružja na vrhu su dnevnog reda samita u petak između Zelenskog i premijera Švedske, Norveške, Danske i Islanda te predsjednika Finske. Sve nordijske zemlje članice su NATO-a koje čvrsto podržavaju Ukrajinu. "Vrijedi ponavljati uvijek iznova, vi se doslovno ne borite samo za vlastitu slobodu nego i za našu slobodu i našu sigurnost", rekao je švedski premijer Ulf Kristersson. "Zbog toga je podrška Ukrajini tako temeljna, egzistencijalna zadaća za Švedsku i za sve ostale nordijske zemlje", dodao je.
Ranije ovog mjeseca, Švedska je rekla da je pristala na dodatnu vojnu potporu Ukrajini u ukupnom iznosu od 7 milijardi dolara tijekom tri godine, dok je posljednjih tjedana Norveška pregovarala o bilateralnom sigurnosnom sporazumu s Kijevom. Danska i Finska već su potpisale 10-godišnje sigurnosne sporazume s Ukrajinom, u veljači odnosno travnju.
POGLEDAJTE VIDEO: Ukrajincima na genitalije spajaju žice i daju elektrošokove, siluju ih bocama, ručkama...
