Europske zračne snage od 120 borbenih zrakoplova mogle bi čuvati ukrajinsko nebo od ruskih napada na Kijev i zapadnu Ukrajinu.
Plan koji su izradili vojni stručnjaci ne bi nužno izazvao širi sukob s Moskvom, javlja Guardian.
Takovazni "Sky Shield" potpadao bi pod europsku zonu zaštite kojom bi se upravljalo odvojeno od NATO-a, tvrde zagovornici, a sve s ciljem kako bi se zaustavili napadi ruskih projektila i dronova na gradove i infrastrukturu.
Dio je to potencijalnog "primirja na nebu", kako je ovoga tjedna predložio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
"Sky Shield" pokrivao bi područje tri nuklearne elektrane u Ukrajini te gradove Odesu i Lavov, ali ne i liniju bojišnice ili istok zemlje, a prema nedavno objavljenom dokumentu, time bi se mogao "postići veći vojni, politički i socioekonomski učinak od 10.000 europskih kopnenih trupa".
'Stari-novi' plan
Među pristašama ovog plana su Philip Breedlove, bivši general američkih zračnih snaga i vrhovni zapovjednik NATO-a u Europi, Sir Richard Shirreff, bivši general britanske vojske i zamjenik vrhovnog zapovjednika NATO-a početkom prošlog desetljeća te bivši poljski predsjednik Aleksander Kwaśniewski.
"Implementacija Sky Shielda bila bi važna komponenta jačanja Europe, jamčeći djelotvorno i učinkovito sigurnost Ukrajine", rekao je bivši litvanski ministar vanjskih poslova, Gabrielius Landsbergis, također zagovornik plana.
Plan nije "od jučer". O njemu se raspravljalo, doduše bez napretka, otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u veljači 2022.
Sky Shield izradili su bivši planeri britanskih Kraljevskih zračniih snaga u suradnji s ukrajinskim oružanim snagama, a zatim je predstavljen europskim ministarstvima obrane.
Novija verzija plana dobila je, međutim, poticaj ovoga tjedna nakon žestokog verbalnog obračuna Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijeloj kući pred medijima prošloga petka.
SAD je nakon toga zaustavio vojnu pomoć Ukrjaini i ograničio razmjenu obavještajnih podataka s Kijevom.
Argumenti za i protiv
Trenutak je to kada je Europa spoznala da na sebe mora preuzeti veću odgovornost u potpori Ukrajini tijekom rata, ali i u davanju sigurnosnih jamstava zemlji u okviru potencijalnog mirovnog sporazuma.
Ovi ključni nedavni događaji mogli bi tako, vjeruju zagovornici plana o formiranju "Sky Shielda", dati novi zamah raspravi o sigurnosnim jamstvima Kijevu u slučaju prekida vatre na bojišnici.
Plan prate i određene bojazni. Pojedini zapadni krugovi zabrinuti su da se ovime otvara rizik opasne eskalacije u slučaju da neki od aviona s europske ili ruske strane bude napadnut ili oboren, što bi pak moglo otvoriti put izravnom sukobu s Rusijom.
Zagovornici ipak tvrde da je takva vrsta rizika za pilote niska jer se Moskva do sada nije usudila slati svoje borbene zrakoplove dalje od postojećih linija bojišnice. To bi značilo da su ruski borbeni zrakoplovi udaljeni "više od 200 kilometara" od europskih.
Pomoć u obrani
Rusija rutinski napada Ukrajinu projektilima i dronovima pa se vjeruje da bi ovakva vrsta borbene patrole mogla pomoći Kijevu u eliminaciji neprijateljskog oružja.
Ukrajinska vojska u srijedu je priopćila da je Rusija lansirala 181 bespilotnu letjelicu i četiri rakete prema Ukrajini. Iako je većina dronova oborena, jedna osoba je stradala u južnom gradu Odesi, kao i infrastruktura u regiji.
Ukrajina ima manje projektila od Rusije, ali od jeseni koristi američke rakete Atacms i anglo-francuske Storm Shadow rakete za gađanje ciljeva unutar Rusije. Također je izvela niz dugometnih napada dronovima na rusku vojnu infrastrukturu i rafinerije.
POGLEDAJTE VIDEO: Može li se svjetska politika voditi kao biznis? Ljubo Jurčić: 'Trump za sebe kaže da je lud, evo zašto je to dobro'
