Europsku politiku proučava već godinama. Svjestan je da kandidati ekstremne desnice koji otvoreno ismijavaju i demoniziraju progresivnost ne mogu daleko stići, no kako kaže, plaši ga činjenica da im mediji daju prostor. Time što ne poštuju prava koja su integrirana u naša društva, progresivci su veoma oštetili principe demokracije, navodi Buldioski.
'Sve se ovo može potkrijepiti brojkama. Bogatstvo se sve više koncentrira na vrhu, tako da deset posto najbogatijih ima prihode koji su deset puta veći od deset posto najsiromašnijih. 1980. godine ta je razlika iznosila 7 puta. To je šokantna brojka, ali konstantno raste, bilo u dobrim ili u lošim vremenima.
Jasno je da je u ranim danima kapitalizma nejednakost bila i veća, ali danas ljudi znaju mnogo više o elitama nego ikad prije. Dijelom i zbog boljih mehanizama odgovornosti, živimo u dobu najveće transparentnosti rada vlada diljem svijeta', piše Buldioski.
Ljudi osjećaju nepravdu, s punim pravom
Ljudi osjećaju da vlada postoji samo kako bi djelovala u korist elita, i imaju puno pravo to smatrati nepravdom. Kad se ta nepravda upari sa nejednakošću, dolazi do pobune. Najveće stranke ne čine ništa po tom pitanju te vjeruju da mogu dalje po svome.
'Svojom neaktivnošću nisu ljudima ostavile izbora nego da se okrenu ekstremističkim grupama koje su prilagodile svoje poruke', kaže Buldioski.
Ranije ove godine, oko 200.000 Austrijanaca srpskog podrijetla glasalo je za kandidata radikalne desnice Norberta Hofera na predsjedničkim izborima. Zašto? Hofer je obećao zaštititi sve katolike od muslimanske 'invazije'.
Nekoliko godina ranije, austrijska je radikalna desnica napadala ljude srpskog porijekla jer ih je smatrala manje vrijednima. No, živimo u dobu saveza koji se stalno mijenjau, navodi Buldioski te dodaje kako se stvara novi koncept multikulturalnog društva, dok radikalna desna manjine okreće jedne protiv drugih.
Radikalne stranke produbljuju podjele
'Austrijski Srbi protiv Austrijskih Turaka, Pakistanci i Indijci u Velikoj Britaniji protiv Poljaka tijekom Brexita. Možda je to i bilo za očekivati od radikalnih stranaka', navodi Buldioski.
Reakciju većih stranaka ne treba očekivati, s obzirom da je dio njih u velikoj mjeri prihvatio antimigrantsku retoriku. To se ogleda čak i u primjeru Velike Britanije, koja razmišlja o napuštanju Europske konvencije o ljudskim pravima. Lako je zamisliti da britanski građani dobiju više prava od imigranata ili tražitelja azila.
U rastu ekstremizma svoju su ulogu odigrali i mediji, smatra Buldioski.
'Što su TV postaje više prikazivale Trumpa, više ih je ljudi gledalo, a to je značilo i bolju zaradu.
Medijima dominiraju ekstremisti
'Drugim riječima, Trump se prodaje. No, koja je cijena? Trebamo učiniti nešto po pitanju toga da se njemu dopustilo da dominira medijima.
'U Europi postoje mnogi primjeri ozbiljnih i odgovornih medija. Grčka je praktički zabranila stranci Zlatna Zora da se pojavljuje na bilo kojoj stanici koja nije u vlasništvu te stranke.
Svijet se odmaknuo od vrijednosti na kojima su bazirane demokracije Europe i SAD-a. Ali, ovo nije vrijeme da oplakujemo okolnosti koje su nas dovele do ovog. Moramo početi iznova borbu za ojačavanje tih vrijednosti u našim zajednicama i u našim životima. Za veće političke stranke to će značiti slušanje, a ne pričanje, za promjenu. Danas je dobar dan za početi s tim', zaključuje Buldioski.
