"Može im pomoći na njihovu putu ulaska u Europsku uniju, ali etnički homogene države su recept za katastrofu. Znam to iz povijesti svoje obitelji," piše za The Guardian glavni urednik vodećih kosovskih novina Koha Ditore Agron Bajrami.
Balkan ponovno kuha. Ovoga puta je to zbog nagađanja da će Kosovo i Srbija možda napokon prekinuti međusobni spor i normalizirati svoje odnose. Kosovski predsjednik Hashim Thaçi i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić su blizu dogovora koji bi pomogao stabilizaciji Balkana i otvorio vrata objema državama kako bi se pridružile Europskoj uniji.
Pregovori se odvijaju uz posredovanje visoke povjerenice za vanjsku politiku Europske unije Federice Mogherini. Deset godina od objave kosovske neovisnosti zatvorit će se zadnje poglavlje raspada bivše Jugoslavije.
Sve se preokrenulo intervencijom NATO-a 1999. godine
To zvuči kao bajka jer su dvojica vođa na suprotstavljenim stranama još od građanskog rata 1998.-1999. koji je ostavio tisuće kosovskih žrtava, desetke tisuća spaljenih i uništenih kuća te više od milijun raseljenih i protjeranih ljudi. Rat je završio tek nakon intervencije NATO-a, koja je iznenada pokorila njihove mržnje i neprijateljstva zbog bolje budućnosti njihovih naroda.
Međutim, uspjeh bi se mogao pretvoriti u noćnu moru. Razmatrani dogovor se ponekad naziva "korekcijom granica" ili "razmjenom teritorija", piše The Guardian.
Ni Thaçi ni Vučić ne otkrivaju mnogo detalja, ali čini se da će se u sporazumu naći sjeverni teritorij Kosova s većinskim srpskim stanovništvom koji će se priključiti Srbiji, dok će se dio poznat kao Preševska dolina na jugu Srbije s većinskim albanskim stanovništvom priključiti Kosovu.
Supporters of Kosovo's opposition party Vetevendosje (Self-Determination) take part in an anti-government protest in Pristina on September 29, 2018. - Several thousands people have taken part in one of the biggest anti-government demonstration in recent years expressing their resistance to a possible land-swap with Serbia. (Photo by Armend NIMANI / AFP)
Kosovo i Srbija bi postali 'etnički čistiji'
Takva bi razmjena teritorija značila manje srpskog stanovništva na Kosovu te manje albanskog u Srbiji. Obje zemlje bi postale "etnički čistije". Mnogi ljudi bi morali napustiti svoje domove i rodna mjesta. Ukratko, dogodila bi se razmjena stanovništava, ne samo teritorija.
Bivši savjetnik Baracka Obame i profesor na Sveučilištu Georgetown Charles Kupchan je opisao privremeni plan kao "mirno etničko čišćenje". Podržavajući ideju razmjene teritorija, vjeruje da "pragmatizam mora nadići principe", piše The Guardian.
Bajrami se s time ne slaže jer stvaranje etnički homogenih teritorija i država nije nova ideja. Kroz povijest se dogodila mnogo puta na kosovskom teritoriju te je uvijek ostavila duboke rane koje jednostavno ne zacjeljuju. Gotovo svaki Kosovar ima obiteljsku priču koja će to posvjedočiti.
Berlinski kongres 1878. ozakonio etničko čišćenje Albanaca u južnoj Srbiji
Potkraj vladavine Osmanskog carstva na Balkanu 1877.-1878. obitelj Bajramijeve majke je bila među desecima tisuća Albanaca, protjerana iz svog doma u selu Berjan i Poshtëm (srp. Donje Brijanje), koja se danas nalazi u južnoj Srbiji.
Čak se i sada tijekom obiteljskih okupljanja stariji Bajramijevi bratići prisjećaju priča o kućama, poljima i grobljima koje su morali ostaviti za sobom, a koje su im pričali njihovi djedovi. Njihovo protjerivanje bilo je etničko čišćenje koje je postalo nepovratno Berlinskim kongresom 1878. godine.
Bajramijev pokojni djed s očeve strane je kao dijete sa svojim ocem i starijim bratom u noći 1927. godine morao napustiti svoj dom i slastičarnicu u gradiću Pravishte, današnjem Eleftheroupoliju, u istočnoj Grčkoj. To je bila posljedica grčko-turskog sporazuma u Lausanni o razmjeni stanovništva.
Serbia's President Aleksandar Vucic (C) arrives for a visit at the Gazivode lake on September 8, 2018, as part of a two day official trip to Kosovo. (Photo by Armend NIMANI / AFP)
Represivna, krvava i kriminalna kampanja etničkog čišćenja Slobodana Miloševića
"To nije bila njihova domovina, ali je bilo sve što su mogli pružati svojoj obitelji na Kosovu. Imali su samo nekoliko minuta da se spakiraju i sve je proteklo bez nasilja i u miru, ali je, bez obzira, to bilo etničko čišćenje," ističe Bajrami.
Također, jedino što su u ožujku 1999. godine srpska vojska i snage sigurnosti dale kosovskim Albancima, bilo je nekoliko minuta da napuste svoje domove, u vrijeme kada je represivna, krvava i kriminalna kampanja etničkog čišćenja Slobodana Miloševića bila u punom zamahu. Mnogi su ubijeni, a većina je protjerana.
Više od milijun ljudi je postalo izbjeglicama, uključujući gotovo cijelu obitelj Bajramijeve majke, potomci onih koji su protjerani prije 120 godina iz južne Srbije, kao i mnogi rođaci s očeve strane, potomci onih koji su napustili slastičarnicu u istočnoj Grčkoj. Agron Bajrami je također postao izbjeglica u Makedoniji. Svi su oni bili žrtve etničkog čišćenja, a intervencija NATO-a je to preokrenula.
Plan bi uzrokovao dugotrajnu nestabilnost
Bajrami ne smatra da oni koji podržavaju ideju razmjene teritorija između Kosova i Srbije nisu svjesni rizika, ali jednostavno ignoriraju očito. Etničko čišćenje je zločin, bilo ono mirno ili ne. Osim što je moralno neprihvatljivo i u konačnici antieuropsko, plan bi također uzrokovao ogromnu, dugotrajnu političku i sigurnosnu nestabilnost u čitavoj regiji.
Ako Kosovu i Srbiji bude dopuštena razmjena teritorija i ljudi, kako je to moguće zanijekati drugdje? Mnoge zajednice u regiji ne vole države u kojima žive Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini, Muslimani u Srbiji, Albanci u Makedoniji, ili čak Mađari u Slovačkoj i Turci na Cipru. Zato se mnogi protive "rješenju" koje se naizgled uzima u obzir.
Na Kosovu je razmjena teritorija odbačena od većine parlamentarnih stranaka, kao i od vladajuće koalicije. Status i granice Kosova proizlaze iz njegove neovisnosti 2008. godine, koje se temelje na planu bivšeg finskog predsjednika Marttija Ahtisaarija. To rješenje je prema presudi Međunarodnog suda pravde, u skladu sa zakonom.
Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo ne podržavaju bilo kakve razgovore o promjeni granica na Balkanu
Gotovo da ne postoji podrška Thaçijevoj razmjeni teritorija među kosovskim Albancima. Dogovor, čak da se i potpiše, ne bi bio ratificiran u kosovskom parlamentu, a većina kosovskih Srba mu se također protivi jer bi to značilo da bi mnogi završili "s krive strane granice", piše.
Dogovor o granici je također neprihvatljiv za mnoge zapadne zemlje, uključujući Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Angela Merkel je jasno ustvrdila da odbacuje bilo kakve promjene granica na Balkanu. "To treba reći opet i opet, jer ponovno i ponovno se pojavljuju pokušaji mogućih razgovora o granici, a to ne možemo činiti", upozorila je Merkel u kolovozu.
Pravo pitanje za Europsku uniju je zašto bi se Bruxelles zabavljao mišlju o podršci planu koji je tako duboko u suprotnosti s europskim vrijednostima, koji su odbile europske prijestolnice te koji većina stanovništva na spomenutom području ne želi. Federica Mogherini može i trebala bi dati neke odgovore.
Kosovo's Foreign Minister Hashim Thaci and EU foreign policy chief Federica Mogherini attend the Eastern Mediterranean - Western Balkans route conference in Luxembourg on October 8, 2015.
