Jedna od najsiromašnijih srbijanskih regija, Preševo je 2001. bilo poprište kratke pobune albanskih gerilaca koji su tražili pridruživanje susjednom Kosovu. Većinski albansko Kosovo proglasilo je neovisnost od Srbije 2008., što Beograd i dalje ne priznaje.
No kosovski predsjednik Hashim Thaci i srbijanski Aleksandar Vučić počeli su ovoga ljeta otvorenije govoriti o "prilagodbama granice" ne bi li riješili dugogodišnji spor. Mediji su počeli nagađati o razmjeni sjevernog Kosova, gdje u okolici podijeljene Mitrovice žive većinom etnički Srbi, i Preševske doline, većinski albanskog područja na jugu Srbije. Od 75.000 stanovnika doline, za 60.000 se vjeruje da su etnički Albanci iako bojkotiraju popise stanovništva koje organizira Beograd.
Oružje je sada utihnulo. Ali smještena između Srbije, Makedonije i Kosova, dolina i dalje 'visi na rubu' pogođena visokom nezaposlenošću i pod strogim nadzorom srbijanskih službi sigurnosti. Premda ne postoje službeni podaci, stotine vojnika i policajaca razmještene su u dolini. Velike tvrtke iz jugoslavenske ere su se ugasile, poput tvornice za preradu plastike "7. juli", tiskare "Grafofleks" i trgovačke tvrtke "Budućnost", a nezaposlenost po službenim podacima iznosi gotovo 70 posto.
Egzodus
Trošna pročelja zgrada u Preševu svjedoče o bijedi. Prosječna mjesečna plaća jedva je 100 eura. U drugom gradu u dolini, Bujanovcu, gdje radna mjesta osigurava tvornica mineralne vode Heba, prosječna plaća iznosi 200 eura, što je polovica srbijanskog nacionalnog prosjeka.
"Bez izgleda za zaposlenje, svi ćemo naposljetku otići", rekao je Jonuz Kamberi, 24-godišnji Albanac. Nezaposleni metalski radnik nije imao puno za reći o razmjeni teritorija. "Ionako me neće pitati za mišljenje", otpovrnuo je.
Razmjena teritorija bila bi "glupost", rekao je Bratislav Trajković, 64-godišnji Srbin iz multietničkog sela Reljana. "Ono što nam zaista treba je posao. I svi (Srbi i Albanci) misle isto", kaže je Trajković, javni službenik. Obje strane su pod pritiskom Bruxellesa da postignu dogovor. Srbija pregovara o pristupanju Europskoj uniji, a Kosovo bi to htjelo početi.
U drugom gradu, Slavujevcu, svih 500 stanovnika su Srbi. Pedesetpetogodišnji Stojan Nedeljković rekao je kako smatra da nova granica "ne bi ništa riješila, niti za Srbe niti za Albance". Glavni problem je to što ljudi nemaju od čega živjeti, dodaje taj nezaposleni otac petero kćeri.
'Tvornica bi sve promijenila'
"Tvornica bi sve promijenila", rekao je njegov prijatelj Nenad Đorđević, koji radi u tvornici koju vodi jedan Albanac. Od 130 kuća u Slavujevcu, oko 40 je prazno dok u drugima žive uglavnom starci, rekao je.
Armend Aliu, 40-godišnji albanski zamjenik gradonačelnika Preševa, rekao je da Srbija "ignorira jednostavne zahtjeve" kao što su industrijska zona kako bi se privuklo investitore, novi granični prijelaz prema Makedoniji i udžbenici na albanskom. Pasivnost Beograda mogla bi potaknuti nacionalizam, rekao je.
No, nacionalistički osjećaji teško da pokreću Fadila, Albanca 60-ih godina, koji je došao u Bujanovac u šoping. "Moja mirovina u Srbiji je 300 eura i rekli su mi da će na Kosovu biti oko 50 eura", rekao je.
Nedostaje privatnih ulaganja
Nekih stotinu kilometara sjeverozapadno, na Kosovu, Nazmi Aliu, umirovljeni 71-godišnji vatrogasac, također strahuje da bi zbog pomicanja granice došao pod vlast Beograda. Aliu živi u Suhodolu, albanskom selu na sjeveru Kosova. Srbijanska etnička enklava na Kosovu ima jednu stvar zajedničku s Preševom: veliko siromaštvo.
"Regiji nedostaju velika ulaganja privatnog sektora", pokazuje rijetko gospodarsko izvješće prištinskog instituta RIINVEST. "Pomoć vrijedna spomena dolazi uglavnom od međunarodnih donatora i vladinih agencija."
Adnan Jusufi, nezaposleni 42-godišnjak, rekao je da će razmjena teritorija samo pogoršati situaciju. I sumnja da će Srbija pokazati veliku brigu za etničke Albance iz Sjeverne Mitrovice. Albanci iz Sjeverne Mitrovice "nemaju posla, nemaju škole" i ovise o "vladinoj srkbi", rekao je.
