7. studenog 1917. u devet sati navečer začuli su se pucnji s krstarice Aurora koja je bila usidrena u sanktpeterburškoj luci. Bio je to signal za početak napada na Zimski dvorac, koji je trebao dovesti do još jedne promjene vlasti u Rusiji. Tako je počela najpoznatija i sigurno najutjecajnija revolucija u 20. stoljeću. Zbog činjenice da je 7. studeni po starom kalendaru koji se tada koristio u Rusiji bio ustvari 25. oktobar, događaj je ostao poznat kao Oktobarska revolucija.
A sve je počelo nekoliko godina ranije. Težak život stanovništva u Ruskom Carstvu i sve izraženije socijalne napetosti rezultirale su 1905. nemirima nezadovoljnih seljaka, radnika, ali i vojnika od kojih je najpoznatiji slučaj pobuna mornara s oklopnjače Potemkin. Kada stanje u zemlji nije uspio riješiti represijom car Nikola II. Romanov pristao je na niz političkih reformi koje su Rusiju iz apsolutističke trebala pretvoriti u parlamentarnu monarhiju. Dozvolivši osnivanje političkih stranaka i konstituiranje Dume, tj. središnjeg zakonodavnog tijela, car je na neko vrijeme kupio mir u zemlji.
Nezadovoljstvo će ponovo kulminirati tijekom Prvog svjetskog rata što će dovesti do vala radničkih štrajkova i naposljetku, početkom 1917. do tzv. Februarske revolucije koja će za posljedicu imati abdikaciju ruskog cara. Vlast je u zemlji preuzela Privremena vlada na čijem je čelu bio najprije Grigorij Lavov a zatim Aleksandar Kerenski. Međutim, istovremeno je u Petrogradu nastao i drugi centar moći poznat pod imenom sovjet, odnosno savjet radničkih i vojničkih predstavnika u kojem su glavnu riječ vodili boljševici, tj. pripadnici lijevog krila Ruske socijaldemokratske radničke partije.
Lenjinov povratak u Rusiju
Vodeća ličnost boljševika bio je Vladimir Iljič Lenjin koji se početkom 1917. vraća u Rusiju iz Švicarske u kojoj je boravio kao politički emigrant. Jedan od glavnih prijepora između dva centra moći bio je odnos prema ratu. Za razliku od Kerenskog koji je bio za nastavak borbe protiv Austro-Ugarske i Njemačke, Lenjin je bio za što hitniji izlazak Rusije iz rata. Cijelo ljeto 1917. traju okršaji pristaša Privremene vlade i Petrogradskog sovjeta uslijed kojih će se Lenjin na kratko morati skloniti u Finsku. Kaos koji je zavladao u Petrogradu pokušao je iskoristiti zapovjednik ruske armije general Kornilov, te sa svojim odredima napada ruski glavni grad.
U strahu od vojnog udara i uvođenja vojne diktature Kerenski poziva u pomoć boljševike. Tada se pod komandom bliskog Lenjinovog suradnika Lava Trockog organiziraju naoružani odredi nazvani Crvena garda. Crvenogardejci će obraniti Petrograd, a Kornilova uhapsiti i zatvoriti. Kako se bližila jesen iz dana u dan je slabila potpora Privremenoj vladi, a rasla boljševicima, koji uz izlazak Rusije iz rata, radnicima obećavaju upravu nad tvornicama, a seljacima podjelu zemlje. Sredinom listopada Lenjin se vraća u Petrograd zaključivši da je došlo vrijeme za preuzimanje vlasti.
Posljednji pokušaj Kerenskog da se održi na vlasti bila je njegova naredba od 6. studenog da se pohapse svi boljševički prvaci. Ali, za provođenje te naredbe bilo je kasno. Sljedećeg dana, 7. studenog u večernjim satima, boljševici i njihove pristaše napadaju Zimski dvorac, središte Privremene vlade. Bez većeg otpora dvorac je zauzet, članovi vlade zarobljeni, a sam Kerenski bježi najprije u Moskvu, zatim u Murmansk, te napokon brodom u Zapadnu Europu. Nakon Petrograda boljševici uskoro uspostavljaju vlast i u drugim većim ruskim gradovima, te raspisuju izbore za Ustavotvornu skupštinu.
Raspuštanje skupštine i početak diktature
Međutim, kako su na izborima dobili samo 25 posto glasova odlučili su raspustiti skupštinu i preuzeti svu vlast u svoje ruke. Bio je to početak diktature boljševičke partije koja uskoro dobiva ime komunistička partija, ali ujedno i početak građanskog rata u Rusiji koji će trajati od 1918. do 1922. Boljševičkim vlastima najveći protivnici postaju promonarhistički orijentirani oficiri i vojnici ruske armije koje je posebno ljutila odluka o potpisivanju mirovnog sporazuma s Njemačkom na temelju kojeg je Rusija izgubila velike dijelove svog teritorija.
Po završetku građanskog rata komunisti preuzimaju vlast u zemlji a novoj državi daju i novo ime – Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika. Oktobarska revolucija bila je prva uspješna komunistička revolucija kojom je u jednoj zemlji započet projekt stvaranja društva bez eksploatacije i klasa. Uspjeh revolucije motivirat će komuniste širom svijeta da i oni u svojim zemljama pokušaju ostvariti ono što je pošlo za rukom njihovim ruskim drugovima.
Sve epizode serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić možete pogledati OVDJE.
