Od noćas je u Europskoj uniji proglašen hitni plan za štednju plina u svim članicama. Makar zvuči dramatično, tu je tek predviđena "dragovoljna" ušteda plina od 15 posto u usporedbi s prosječnom potrošnjom u posljednjih 5 godina. S obzirom na to da potrošnja energenata ionako sustavno pada - štedljivijim trošilima, boljom izolacijom - taj cilj zapravo nipošto nije nemoguće postići, piše DW.
Dapače: upravo je objavljena studija stručnjaka koja se bavila pitanjem: što bi se dogodilo u apsolutno najgorem slučaju - da Njemačkoj više uopće ne stiže plin iz Rusije? Za razliku od senzacionalističkih prognoza po medijima, stručnjaci su izračunali kako bi bilo problema - ali ni to ne bi bila katastrofa: "U slučaju potpunog prekida uvoza ruskog plina ne prijeti ni masovna bijeda niti pobuna naroda, nego pad produktivnosti u razmjerima kakve je Njemačka već i u prošlosti uspijevala savladati kad je bila suočena s krizama", pišu Rüdiger Bachmann sa Sveučilišta Notre Dame u američkoj saveznoj državi Indiana, Moritz Schularick sa Sveučilišta u Bonnu i drugi ekonomisti i stručnjaci za energetiku u studiji naslovljenoj "Kako uspjeti".
Računica hladne glave
"Nema nikakvog razloga za paniku", piše dalje u tom istraživanju. "Ali istovremeno svima mora biti jasno kako je ruski napad na Ukrajinu Njemačku trajno učinio siromašnijom." Zapravo je ovo istraživanje potvrdilo nalaze istraživanja objavljenog još u ožujku pod naslovom "Što bi bilo kad…" gdje su ekonomski stručnjaci procijenili da bi odricanje od ruskog plina za Njemačku značilo pad BDP-a od najviše 3 posto. Ta tvrdnja je podigla veliku prašinu jer je bilo ekonomista koji su predviđali i dvostruko veću recesiju tako da je čak i njemački kancelar Scholz izjavio kako je "neodgovorno" uopće predviđati takve scenarije.
Ali to jest posao i znanstvenika i gospodarstva, osobito kad se ovog proljeća otvorilo pitanje, treba li čitava Europska unija obustaviti uvoz plina iz Rusije. Njemačka se tada izjasnila protiv, makar je morala gledati kako Rusija sa svoje strane sustavno smanjuje količinu plina koji šalje u Europu.
Za stručnjake, vlada je tom odlukom tek izgubila vrijeme: "U usporedbi s proljećem je nedostatak plina doduše manji, ali je i manje vremena za prilagodbu." Kako bi se moglo potpuno bez ruskog plina ove zime, svi u Njemačkoj bi trebali smanjiti svoju potrošnju ne za 15 posto - kako predviđa plan EU-a, nego za 25 posto. Zapravo i to ovisi o tome, koliko će se onda električne energije moći proizvesti bez termoelektrana na plin, tako da bi ta ušteda mogla biti i samo 20 posto.
"Takva redukcija se može provesti ako postoji kolektivna volja i ako se brzo provedu odgovarajuće mjere", smatraju stručnjaci. Doduše priznaju kako je odluka vlade da i dalje uvozi plin iz Rusije dovela do toga da su spremišta plina razmjerno dobro popunjena - trenutno su puna negdje oko 72 posto,ali zima je sve bliže, pogotovo ako se vjeruje meteorolozima koji kažu kako bi ove godine ona mogla biti hladna.
Male mjere i veliki učinci
U studiji se hvale tvrtke, osobito u sektorima gdje se troši mnogo energije kao što je kemijska industrija, koje su se i bez političke odluke upustile u značajne investicije kako bi energiju, umjesto od plina, dobili iz drugih izvora. Negdje su to tek jednostavni i razmjerno maleni zahvati sa zapravo značajnim uštedama energije: na primjer ljevaonica aluminija Röders iz Soltaua sad radi u tri smjene, dan i noć kad su peći za taljenje aluminija upaljene - inače su se palile svako jutro i gasile nakon završetka. Sad rade tri tjedna neprekidno, a onda su tjedan dana hladne.
Kad je riječ o kućanstvima, tu također postoje mogućnosti uštede, smatraju stručnjaci. Nebrojeno puta se i iz političkog vrha čulo kako su privatni potrošači posljednji kojima će se morati zatvoriti plin, a i građanima nije lako preko noći prestati kuhati na plinskom štednjaku ili instalirati neko drugo grijanje. Besmisleno je uopće i pomisliti da neće biti plina ni za kuhanje juhe, ali bi bilo mnogo već ako se sjetimo onoga što zna svaka dobra domaćica: na lonac spada poklopac, to štedi puno energije.
Daleko najviše energije se po zimi ipak troši za grijanje. Stručnjaci procjenjuju da bi se15 posto uštede plina moglo postići smanjivanjem temperature grijanja za 2,5 stupnja Celzijusa, ali ni to nije tako jednostavno. Potrošnja plina se povećava eksponencijalno povećanju temperature u prostoriji: neusporedivo mnogo više plina se potroši kad se temperatura podiže sa 22,5 na 25 stupnja nego sa 16 na 18,5. Koliko-toliko razumno podesiti termostat - i drastično ga spustiti kad ionako nitko nije kod kuće će već mnogo pomoći u uštedi.
