Što točno piše u prijedlogu upućenom Gradskoj upravi nije sasvim poznato, no, kako doznaje portal 021.rs, na ideju oko razdvajanja djece vodstvo Radosnog djetinjstva došlo je nakon službenog posjeta Rusiji, točnije profesoru Vladimiru Bazarnom, koji je tvorac eksperimentalne ideje razdvojenog školovanja djece.
"Svatko je normalan protiv segregacije"
Pokrajinski pučki pravobranitelj Aniko Muškinja Hajnrih protivi se ovakvom prijedlogu, jer, kaže, svatko je normalan protiv ovakve ideje. Dodaje da Radosno djetinjstvo nije kompetentno samostalno izrađivati ovakve prijedloge.
"Proces socijalizacije djeteta ne može biti potpun u podijeljenim razredima, to je svima jasno. Dječaci i djevojčice moraju se upoznati, i bez toga ne može biti pravilnog razvoja djece", kaže pravobraniteljica.
Zašto se ne ugledaju na Finsku?
Prema informacijama do kojih je došao 021, ideju segregacije i suradnje s ruskim profesorom Bazarnijem "proguralo" je prorusko udruženje "Spasimo djecu - spasit ćemo Srbiju".
Osim toga, želja im je da se u novosadskim vrtićima program odvija na srpskom i ruskom jeziku.
Novosađanka Ivana Jovanović, čije dijete pohađa jedan novosadski vrtić, ogorčena je zbog ove najave. Prema njenim riječima, nedopustivo je da šefovi odgovornih institucija slušaju savjete pojedinih organizacija čije djelovanje nije utemeljeno na pedagogiji, već na nacionalizmu i rusofiliji.
"Voljela bih čuti da stručnjaci predškolske ustanove prate i primjenjuju najnovije pedagoške metode iz zemalja koje imaju najbolje rezultate u tom području, poput Finske, primjerice. Ne bi se smjelo dozvoliti da o tako važnim stvarima odlučuju partijski direktori inspirirani udruženjima građana koje zastupaju ovakve ideje", kaže Novosađanka.
Eksperiment profesora Bazarnog proveden je u jednoj moskovskoj školi, u kojoj učenici zadatke rješavaju stojeći, vježbaju oči "hvatajući" svjetla žarulja i pišu isključivo perom umočenim u tintu. Dječaci i djevojčice mogu se igrati zajedno tijekom odmora, ali u razredima su podijeljeni, kako Bazarni kaže, zbog "različitosti mentalnog razvoja spolova". Prema njegovom mišljenju, dječaci su "emotivniji, zbog čega bolje reagiraju na kreativniju nastavu", dok su djevojčice "pragmatičnije, i bolje usvajaju gradivo koje podrazumijeva sistematični rad".
