Predstavnici srbijanskih oporbenih stranaka, pokreta i saveza potpisali su u srijedu "sporazum s narodom" čiji je cilj, kako kažu, da Srbija postane država odgovornosti, prava, pravde i slobode u kojoj se poštuju europske vrijednosti u borbi protiv vlasti predsjednika Aleksandra Vučića.
Prosvjedi diljem Srbije
U tekstu sporazuma, najnovijeg poteza u borbi protiv vlasti Vučića i njegove Srpske napredne stranke, potpisnici su istaknuli spremnost biti „službenici naroda, a ne njegova vlast“, i "služiti sustavu, a ne on njima", te predlagati nove i poštivati uspostavljene mehanizme kontrole i smjenjivosti svake buduće državne uprave.
Sporazum je ponuđen predstavnicima prosvjeda „1 od 5 milijuna“, oporbenim političkim organizacijama, sindikatima, udrugama, najširoj javnosti i građanima Srbije, a u njemu se naglašava da će biti nastavljeni zajednički prosvjedi protiv aktualne vlasti, započeti 8. prosinca u Beogradu, koji su se u međuvremenu proširili na dvadesetak gradova diljem Srbije.
Istaknuta je i spremnost da se građane Srbije „transparentno i otvoreno“ drži obavještenim o svim aktivnostima vlasti i uz uvažavanje svih različitosti.
Žele slobodan i transparentan izborni proces
Sporazum ima sedam točaka, a u prvoj su se vođe oporbe obvezale na zajedničku borbu s građanima za slobodne medije i slobodne i poštene izbore.
Potpisnici su se obvezali da neće sudjelovati na izborima sve dok se ne ispune traženi uvjeti da izborni proces bude slobodan i pošten.
Pokušaj formiranja vlasti na temelju rezultata izbora na kojima ne bude uvažen slobodan i transparetan izborni proces smatrat će se „aktom rušenja ustavnog poretka, a vlast nelegitimnom i protiv nje se boriti svim vrstama otpora i građanske neposlušnosti“.
Demokratizacija Srbije
Oporbeni prvaci sporazumom najavljuju nastavak borbe „svim raspoloživim legalnim sredstvima za demokratizaciju Srbije“, suprotstavljanje nasilju i „svakom ekstremizmu povezanom s režimom“.
„Obvezujemo se da ćemo objelodaniti i preispitati sve akte koji su do sada usvojeni i koje bi sadašnji nedemokratski režim usvojio, a koji ugrožavaju državne, nacionalne i ekonomske interese", predviđeno je u sporazumu.
Oporba se obvezala da će napustiti rad svih skupština u kojima je vlast „ukinula demokratska načela i temelje parlamentarizma“ - Skupštinu Srbije, Skupštinu Vojvodine, Skupštinu grada Beograda i drugih lokalnih samouprava i gradskih općina, kako bi time oduzela bilo kakav legitimitet režimu.
"Kada se izborimo za slobodne i poštene izbore, zajedno ćemo raditi na formiranju zajedničke izborne liste na kojoj bi, osim stranačkih kandidata za zastupnike, bili i predstavnici sindikata, strukovnih i građanskih udruga, studenata, profesora, akademika i javnih osoba“, navedeno je u sporazumu .
Inicijativa bivšeg gradonačelnika Beograda
Naglašeno je i da nitko od potpisnika neće formirati parlamentarnu većinu na nacionalnoj, pokrajinskoj i lokalnoj razini sa strankama aktualnog režima.
Oporbeni prvaci najavljuju i ispitivanje podrijetla imovine, izmjene izbornog zakonodavstva i poštivanje prava na lokalnu samoupravu, navedeno je u sporazumu.
Savez za Srbiju je, na inicijativu bivšeg gradonačelnika Beograda i nekadašnjeg predsjednika Demokratske stranke Dragana Đilasa, početkom rujna 2018. formiralo devet oporbenih stranaka i pokreta.
Napad na oporbenog političara
Od početka prosinca 2018. godine u Srbiji traju prosvjedi građana, a prvi prosvjedni mimohod organiziran je u Beogradu 8. prosinca pod nazivom „Stop krvavim košuljama“, kao izraz bunta zbog premlaćivanja predsjednika Ljevice Srbije Borka Stefanovića uoči tribine oporbe u Kruševcu.
Nakon što je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poslije tog skupa poručio da na ulice „može izaći i pet milijuna ljudi“, a on neće udovoljiti njihovim zahtjevima te da "mogu dobiti samo izbore", prosvjedi su nastavljeni pod sloganom „1 od 5 milijuna“.
