Prva velika analiza stvarnih učinaka koje sankcije imaju na rusko gospodarstvo pokazuje da Rusija žestoko gubi gospodarsku supstancu i da će posljedice sankcija biti razarujuće, kažu analize stručnjaka s Yalea, a priča o navodnoj otpornosti pa čak i napretku ruskog gospodarstva jednostavno nije istina.
"To je odraz široko rasprostranjenih, ali činjenično netočnih nesporazuma o tome kako se rusko gospodarstvo zapravo drži usred egzodusa više od 1000 globalnih kompanija i međunarodnih sankcija", navodi se u analizi.
"Strateško pozicioniranje Rusije kao izvoznice robe nepovratno se pogoršalo, teško se nosi s gubitkom svojih nekadašnjih glavnih tržišta i suočava se s velikim izazovima u izvršavanju “zaokreta prema Aziji” s nezamjenjivim izvozom kao što je plin iz cjevovoda", analiziraju stručnjaci s ovog prestižnog sveučilišta.
Pao ruski uvoz, a proizvodnja stala
"Ruski uvoz je uvelike pao, a zemlja se suočava s teškim izazovima osiguravanja ključnih dijelova i tehnologije od neodlučnih trgovinskih partnera, što dovodi do široko rasprostranjenih manjkova opskrbe unutar njezinog domaćeg gospodarstva. Unatoč Putinovim zabludama o samodostatnosti i supstituciji uvoza, ruska domaća proizvodnja potpuno je stala bez kapaciteta da nadomjesti izgubljene poslove, proizvode i talente; pražnjenje ruske domaće inovacije i proizvodne baze dovelo je do rasta cijena i tjeskobe potrošača", navodi se.
Izgubili tvrtke koje predstavljaju čak 40 posto ruskog BDP-a
Zbog poslovnog povlačenja, Rusija je izgubila tvrtke koje predstavljaju čak 40% njezinog BDP-a. "Putin pribjegava neodrživoj, dramatičnoj fiskalnoj i monetarnoj intervenciji kako bi izgladio ove strukturne ekonomske slabosti, koje su već poslale njegov državni proračun u deficit po prvi put u godinama i iscrpile njegove devizne rezerve čak i uz visoke cijene energije", navodi se, dodajući da su i financije Kremlja u mnogo težim nevoljama nego što se to uobičajeno shvaća.
Gledajući unaprijed, za Rusiju nema izlaza iz ekonomske propasti sve dok savezničke zemlje ostanu jedinstvene u održavanju i povećanju pritiska sankcija protiv Rusije. Činjenice su da, prema bilo kojoj metrici i na bilo kojoj razini, rusko gospodarstvo tetura.
"Ukupni prihodi od nafte i plina su više nego prepolovljeni prema podacima samog Kremlja, a osim toga Indija i Kina će sigurno iskoristiti činjenicu da Rusija ne može izvoziti na Zapad kako bi dodatno smanjili cijenu ruskih energenata", piše u analizi.
Pati Europa, ali više pati Rusija
Prošle je godine Rusija prema Kini poslala samo 10 posto količine plina koje je slala Europi. Osim toga, plinovod prema Kini je 2014. kompletno financirala Kina što znači da bi nove plinovode trebala financirati Rusija. Gazprom, koji bi to treba financirati, je prvi put u 30 godina stopirao isplatu dividende, a njegove dionice su ujedno najlošije dionice na moskovskoj burzi od početka invazije. Postojeći plinovodi na istoku Rusije se ne mogu spojiti na azijski plinovod, a čak i oni plinovodi koji se već grade su godinama udaljeni od operativne upotrebe. Sve to ukazuje da je Putinovo “okretanje na istok” daleko od stvarnosti.
"Europa pati zbog ruskog plina, ali bi se na kraju moglo pokazati da Europa puno više treba Rusiji, nego Rusija Europi. Europa uvozi 46 posto plina iz Rusije, ali Rusiji je to 83 posto njenog izvoza plina. U prijevodu, Europa bi uz dosta muke mogla nadoknaditi uvoz iz Rusije, ali Rusiji će gotovo nemoguće biti nadoknaditi izvoz prema Europi", navodi se u analizi.
