Uskoro će biti pet mjeseci od početka ruske agresije na Ukrajinu. Sankcije Rusiji uzvratno pogađaju i Europsku uniju koja se suočava s manjkom i skupoćom potrebnih energenata, zbog čega je u srijedu Europska komisija predstavila plan "Štedi plin za sigurniju zimu" koji predviđa smanjenje potrošnje plina za 15 posto do početka proljeća sljedeće godine. Istodobno, Rusija je danas nastavila opskrbu plinom Njemačke i zapadne Europe, doduše smanjenim kapacitetima, putem plinovoda Sjeverni tok 1.
Rat u Ukrajini globalno se odražava ne samo na energetsku, nego i na prehrambenu stabilnost, potičući rast inflacije i prijetnju ulaska u novu globalnu recesiju. No, svemu tome ne kumuje samo sukob u Ukrajini, nego i postpandemijski ekonomski poremećaji.
'EU traži alternative, zima neće biti ugodna'
U kakvoj su geopolitičkoj poziciji Rusija, SAD i Europska unija nakon pet mjeseci sukoba u Ukrajini, upitali smo političkog analitičara i stručnjaka za međunarodne odnose Branimira Vidmarovića.
''Europska unija je u najslabijoj poziciji naspram ostala dva aktera. Naravno, zbog energetike, zbog ekonomskih sankcija koje uključuju i proizvode poput umjetnih gnojiva ključnih za EU, zbog problema sa žitom odnosno prehrambenom industrijom, također i zbog visoke inflacije, ali u prvom redu zbog energetike. EU sada traži alternative, zima neće biti ugodna. Naravno, stanje će se stabilizirati, ali morat ćemo pričekati do tada i preživjeti'', ističe.
Njemački kancelar Olaf Scholz proteklih je dana naglašavao potrebu za ''geopolitički snažnijom EU'' ističući da jedinstvo Europe nema alternative. No, mimo stava političkih elita, pitanje je jesu li sami građani EU spremni na zimu, uz hladnije radijatore, zadržati dosadašnju razinu solidarnosti s Ukrajinom. Vidmarović nije uvjeren u to.
''Političko jedinstvo između vlada je jedna stvar, a ono na razini građana sasvim druga. U tom smislu svaka zemlja EU zasebno je u problemima zato što će građani tražiti smanjenje ili zamrzavanje cijena, a to je trenutno neostvarivo. Međutim, vidimo da EU još uvijek drži opcije otvorene. Nije u potpunosti prekinuta energetska suradnja s Rusijom i mislim da je to rezultat toga što svaka vlada strahuje od onoga što bi moglo biti s građanima i društvom ukoliko se kompletno obustavi isporuka plina. Civilno društvo u tome igra ulogu i radi svojevrsni pritisak na vlade zemalja EU'', tvrdi Vidmarović.
'Pozicija Rusije još uvijek je iznenađujuće jaka'
Vidmarović smatra da je Rusija u iznenađujuće dobroj poziciji s obzirom na masivne sankcije koje su joj nametnute.
''Rusija nalazi alternative za izvoz svojih energenata, jer veći dio svijeta nije svrstan ni na jednu stranu u ovom sukobu. Rusija sada strahovito dobro surađuje s Latinskom Amerikom, Indijom i Kinom, a još uvijek se dobro pozicionira i na Bliskom istoku. Naravno, efekt sankcija nije munjevit i treba proći neko vrijeme da se osjeti manjak rezervnih dijelova, mikročipova i sličnog bez čega ruska industrija ne može opstati. No, smatram da će se Rusija i u tome snaći kroz sivu zonu dvostrukog uvoza i preko trećih zemalja. Pozicija Rusije i njenog čelništva još uvijek je iznenađujuće jaka'', ističe.
Vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović
'Washington briljantno provodi svoju strategiju'
Što se tiče SAD-a, Vidmarović kaže da Washington briljantno provodi svoju strategiju.
''SAD potiskuje i izolira Rusiju u Europi i Ukrajini. Iako i SAD ima energetskih problema zbog cjelokupne situacije, stanje se ondje stabilizira na račun pregovora o uvozu energenata s Kanadom, Venezuelom, Saudijskom Arabijom... Jedini američki problem u ovom trenutku je što se smanjuje krug zemalja koji bi stao na stranu SAD-a. To ide na ruku Rusiji'', napominje.
''Dvije trećine svijeta koji smatramo globalnim Jugom - afričke zemlje, Indija, Kina, Latinska Amerika i zemlje ASEAN-a - ne žele se svrstavati niti na rusku stranu niti na stranu SAD-a, odnosno Zapada. U konačnici, to smanjuje američki doseg i američku moć. Zapad je također sada malo izoliran od svijeta, iako ne u mjeri kao Rusija'', kaže Vidmarović.
'Ruske prijetnje treba shvatiti ozbiljno, čak i nuklearne'
Dok na bojištu u Ukrajini vlada varljivo zatišje, ruski dužnosnici signaliziraju da se ne namjeravaju zaustaviti samo na zauzimanju Donbasa, koji još i nije posve u njihovim rukama. Sve važnijom postaje i uloga Krima budući da Kijev najavljuje mogući napad na anektirani poluotok, a iz Moskve prijete da u tom slučaju nije isključen ni nuklearni odgovor.
''To je pitanje akcije i reakcije. Zbog toga što Zapad naoružava Ukrajinu - američki sustavi HIMARS svakako su tzv. game changer, predstavljaju prekretnicu rata - pa Rusija najavljuje povećanje kontingenta i pojačavanje operacija u Ukrajini njihovim proširenjem i izvan granica Donbasa. Situacija definitivno nije dobra. Svi su svjesni da je to sada proxy rat između Rusije i Zapada na teritoriju Ukrajine koji može stati isključivo dogovorom velikih. Definitivno nitko ne može poraziti SAD, niti se Rusija može slomiti. Fantazije su tvrditi drugačije'', kaže Vidmarović.
Napominje kako ruske prijetnje, čak i nuklearne, treba shvatiti ozbiljno.
''Ako dođe do strateškog preokreta u kojemu Rusija gubi sve pozicije i u kojemu se prijeti Krimu, tada bi Kremlj to smatrao napadom na svoju državu, a u tom slučaju posljedice doista mogu biti veće i žešće od očekivanog'. Ukratko, ne nazire se kraj sukoba u Ukrajini'', zaključuje Vidmarović.
