Finska je u utorak počela postavljati novu ogradu dugu 200 km na dijelu granice s Rusijom, a na taj se korak odlučila nakon invazije na Ukrajinu, priopćila je granična služba. Radovi obuhvaćaju pilot projekt u dužini tri kilometra blizu grada Imatre, na jugoistoku Finske.
Izgradnja dodatnih 70 kilometara predviđena je između 2023. i 2025., uglavnom na jugoistoku nordijske zemlje. Finska ima 1340 km dugu granicu s Rusijom, a cijeli pothvat izvodit će se u nekoliko faza.
Radovi se procjenjuju na 380 milijuna eura. Na metalnu ogradu visoku tri metra postavit će se bodljikava žica, a na osjetljivim mjestima bit će kamere za noćno snimanje, svjetiljke i zvučnici. Radovi se trebaju završiti 2026.
Rusi će iskoristiti migrante
U prvoj fazi će finske vlasti podići žičanu ogradu na prvih 200 kilometara granice. Helsinki strahuje da bi Moskva, po uzoru na Bjelorusiju, mogla iskoristiti migrante u okviru hibridnih operacija za politički pritisak na ovu baltičku članicu EU-a i aspiranta za članstvo u NATO-u, kojoj put koči Turska. Projekt bi trebao biti dovršen do 2026. godine, a protezat će se od Baltičkog mora, odnosno od grada Vaalimaa do Raja-Jooseppija.
U listopadu 2022. sve glavne finske političke stranke podržale su plan izgradnje ograde koja bi hermetički odvojila zemlju od Rusije i stvorila neprobojan zid.
Na vrhuncu Hladnog rata Finska i Sovjetski Savez imali su, unatoč manjim incidentima, odlične odnose. Prvi MiG-ovi 29 na Zapadu su viđeni upravo u finskoj bazi Risala kada su došli u posjet. Finska vojska je tradicionalno, osim zapadne, nabavljala i rusku opremu, ali je pažljivo čuvala svoj neutralni status. Nakon završetka Hladnog rata Finska je nastavila kupovati rusko i zapadno oružje. Velik broj Finaca odlazio je kupovati alkohol i cigare u Rusiju, kao što su Rusi kupovali neke namirnice u Finskoj. Trgovina je cvjetala do 24. veljače, kada je Rusija pokrenula "Specijalnu operaciju" na Ukrajinu.
Dodajmo kako su Estonija, Latvija i Poljska također pojačale ili će pojačati sigurnost na svojoj granici s Rusijom.
