Srbijanska premijerka Ana Brnabić zatražila je u utorak od zastupnika potporu za novu vladu koja će imati 25 ministarstava, a predstavnici oporbe su i prije današnje sjednice oštro napali budući kabinet tvrdeći da je preglomazan i da zadovoljava apetite vladajuće koalicije, a ne interese građana.
Nova vlada imat će, prema prijedlogu, četiri ministarstva više nego sadašnja, a kritičari navode da je riječ o vladi s najviše ministarstava u Europi, a i šire.
Novi sastav vlade u nedjelju je, poslije sjednice Predsjedništva vladajuće Srpske napredne stranke, najavio njezin čelnik i predsjednik države Aleksandar Vučić, naglasivši da to neće biti ni prozapadna vlada, niti vlada sklona istoku, već "prosrpska vlada".
Vučić je, poslije izbora u travnju mandat za sastav vlade ponovno ponudio dosadašnjoj premijerki Ani Brnabić.
U novoj vladi neće biti dosadašnjih ministara obrane Nebojše Stefanovića, čije se ime vezivalo uz aferu trgovine oružjem u koju je bio uključen njegov otac, kao ni ministara policije Aleksandra Vulina i ministra bez portfelja Nenada Popovića, koji su u javnosti otvoreno iskazivali naklonost Moskvi.
Bez mjesta u vladi ostala je i dosadašnja potpredsjednica i ministrica rudarstva i energetike Zorana Mihajlović, nakon što se nedavno otvoreno zalagala za konkretnije približavanje zemlje Europskoj uniji i usklađivanje s politikom Bruxellesa, uključujući i jasno stajalište o uvođenju sankcija Rusiji.
Ministarstvo za eurointegracije povjereno je Tanji Miščević, nekadašnjoj šefici tima za pregovore s EU-om, a dosadašnja ministrica Jadranka Joksimović je navodno odbila promijeniti resor i preuzeti ministarstvo informiranja i telekomunikacija.
Brnabić je danas zastupnicima poručila da su "crvene linije Srbije svima jasne" i da su to interesi Srbije i samostalnost države u odlučivanju.
Ona je te crvene linije nazvala "svetinjama", istaknuvši da su to "interesi Srbije, puna samostalnost u odlučivanju o svim pitanjima unutarnje i vanjske politike u skladu s vlastitim nacionalnim interesima i načelima međunarodnog prava", te "očuvanje vitalnih interesa i sigurnost Srba na Kosovu".
Europska komisija je u svom posljednjem izvješću o napretku ka eurointegracijama poručila da se od Srbije očekuje usklađivanje s vanjskom i sigurnosnom politikom, uključujući i uvođenje sankcija Rusiji.
Srbija je dosad glasala i poduprla više deklaracija i rezolucija u UN-u i međunarodnim forumima kojima se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu, podržavši integritet i suverenitet te zemlje sukladno međunarodnom pravu. Takvu potporu očekuje i za Kosovo, čiju neovisnost ne priznaje, a ta je pokrajina po nacionalnom ustavu neotuđivi dio Srbije.
