Norveška gradi čeličnu ogradu na zabačenom arktičkom graničnom prijelazu prema Rusiji nakon povećanog broja imigranata koji su pristigli iz tog smjera prošle godine, što je izazvalo kritike organizacija za zaštitu prava izbjeglica i zabrinutost da bi to moglo naštetiti odnosima s bivšim hladnoratovskim neprijateljem.

Vlada tvrdi da su novi prijelaz i ograda, duga oko 200 metara i visoka 3,5 metra na graničnom prijelazu Storskog, potrebni kako bi se povećala sigurnost na toj lokaciji.

Podizanje ograde na mjestu na kojem je prošle godine u zemlju ušlo 5500 migranata, većinom iz Sirije, odražava promjenu raspoloženja javnosti prema izbjeglicama. To je vidljivo i u Švedskoj, koja je ove godine uvela granične kontrole i postrožila pravila o azilu.

Organizacije za zaštitu prava izbjeglica i neki oporbeni političari smatraju da će ograda odvratiti izbjeglice od pokušaja da dođu u zemlju tim putem, ali i da nepotrebno podsjeća na Hladni rat u regiji u kojoj su odnosi općenito bili jako dobri od raspada Sovjetskog Saveza 1991.

Ograda će biti podignuta za nekoliko tjedana, prije zimskog mraza, kako bi se otežao ulazak u zemlju kroz šumu.

Ove godine još nitko nije zatražio azil na toj sjevernoj granici, po norveškim vlastima.

Rusija još uvijek ima ogradu duž 196 kilometara duge granice s Norveškom, članicom NATO-a. Nema prigovora na novu norvešku ogradu.

Tu je granicu prošle godine prešlo oko 250.000 ljudi, prema samo 5000 na godinu u vrijeme Hladnog rata.