U tekstu pod naslovom "Krhki Balkan" list Frankfurter Allgemeine Zeitung piše: "Ratničke riječi koje su tijekom vikenda izgovorene između Kosova i Srbije, bile su prije svega kazališna predstava. Nije vjerojatno da će doći do nasilja između dvije zemlje. Ali ovaj slučaj pokazuje koliko su krhki mir i stabilnost na Balkanu. Spor oko željezničke linije između Beograda i Sjevernog Kosova gdje su naseljeni Srbi, nije lakrdija, već opasan simptom krize. Da se radilo o samo jednoj običnoj prometnoj liniji, stvar bi bila riješena pragmatično kao što su riješene i mnoge druge tijekom proteklih godina. Ali, Srbija je napravila provokaciju ispisivanjem parole "Kosovo je Srbija" po vlaku - a Kosovari su spremno prihvatili loptu".
'Raspad EU neće početi u centru, već na rubovima'
Süddeutsche Zeitung iz Münchena je svojem izvještaju dao naslov "Vlak koji ne vozi nikuda" - što je naslov jednog od najpoznatijih austrijskih šlagera pjevača Christiana Andersa, pjesma datira iz 1972. Poslije 18-godišnjeg prekida, Srbija je htjela u subotu ponovo početi sa željezničkim prometom prema Kosovu - propagandnim vlakom u bojama srpske zastave. Nakon žestokih reakcija susjeda, srpski premijer Aleksandar Vučić je ipak naredio da se vlak zaustavi pred samom granicom. On je optužio Prištinu da je poslala policijske snage na granicu kako bi isprovocirala sukob. Vlak sa natpisom "Kosovo je Srbija" na više jezika, trebao je voziti do Kosovske Mitrovice", piše Süddeutsche Zeitung.
Isti list je objavio i komentar pod naslovom: "Srce sve manje i manje" u kojem piše i ovo: "Da biste iz ljudi iskamčili ono najgore, morate im dati susjede. Tolerira li netko glasnu glazbu i gomile lišća – to često zavisi od toga je li sam napravio buku i otpad ili oni dopiru iz susjednog stana. Pri pogledu preko ograde, srce se smanjuje [...] Koliko god ova provokacija bila jeftina i koliko god apsurdno bilo insceniranje Srbije kao mirotvorca - ovaj vlak nije bio samo lakrdija. On je bio podsjećanje na to da je mir u Europi rezultat bolnih kompromisa. Suradnja između Kosova i Srbije se temelji na obećanju da će oboje biti dio EU. A za aroganciju i kratkovidost, koje tu EU uništavaju iznutra, neće prvi platiti ljudi poput Faragea, Le Pen i Petry u centru društva. Raspad će početi na rubovima - tamo gdje EU još uvijek znači nadu", piše Süddeutsche Zeitung.
'Namjerna Vučićeva provokacija'
"Namjerna provokacija" - piše iznad komentara u dnevniku Tageszeitung iz Berlina. Tu, između ostalog, piše da je ovo bila proračunata provokacija - naravno da su krenuli od toga da kosovska vlada neće dopustiti tako nešto, i naravno da se tu nije radilo o slobodnom prijevozu osoba između dvije zemlje. "Jaki čovjek Srbije, Aleksandar Vučić, kojeg je Europska unija mnogo hvalila zbog svoje mirnodopske politike, kao da želi pokazati da može i drukčije. Još i prije srpskog pravoslavnog vlaka, u Francuskoj je uhićen bivši premijer Kosova Ramuš Haradinaj - na osnovu srpskog naloga za uhićenje, u kojem ga Beograd tereti za najstrašnije ratne zločine. Već i to je u Prištini shvaćeno kao teška provokacija."
"Jedino logično objašnjenje srpske provokacije sa vlakom jest da Vučić hoće izvršiti pritisak na EU kako bi ona više izašla u susret Srbiji. Ali, to je i igranje vatrom sa srpskom manjinom na Kosovu i albanskom na jugu Srbije, koje bi se lako moglo oteti kontroli. Bruxelles bi za promjenu trebao pravovremeno reagirati i utjecati na obje strane kako bi se situacija smirila. Inače će se naknadno svi opet čuditi kako je moglo doći do tako teške krize", piše Tageszeitung.
'Srbija i dalje hoće povratiti Kosovo'
"Ova mala epizoda", ukazuje magazin Focus, "pokazuje koliko se brzo sitnice mogu pretvoriti u ozbiljnu opasnost. Ona pokazuje još nešto: principijelne pozicije u kosovskom sukobu su i dalje nepremostive. I kraj višegodišnjih posredničkih napora EU, i kraj milijardi za financijsku pomoć, i kraj zaštitnih snaga KFOR koje predvodi NATO, i kraj velike inozemne misije EULEX Srbija hoće povratiti Kosovo koje se 2008. godine otcijepilo i sada ga priznaje više od 100 zemalja. Komprimisi koje predlaže Bruxelles, a ionako nisu provedeni u djelo, grebu samo po površini problema", završava tekst objavljen u Deutsche Welleu.
