Jedan od najutjecajnijih ekonomista svijeta Thomas Piketty u intervjuu za njemački list Die Zeit poručio je kako Njemačka nikada nije vratila svoje dugove i zatim je licemjerno tražiti to od Grčke.
Piketty je u fokus javnosti došao kao autor publicističkog megahita Kapital u 21. stoljeću, u kojem je analizirao i argumentirao preraspodjelu dohotka i bogatstva.
"Njemačka prošlost trebala bi biti od velikog značaja današnjim Nijemcima. Pogledajmo povijest nacionalnog duga: Velika Britanija, Njemačka i Francuska su sve jednom bile u situaciji u kojoj je danas Grčka, i zapravo su bile daleko više zadužene. Prva lekcija koju moramo naučiti iz povijesti državnog duga je ta da se ne suočavamo s potpuno novim problemom. Postoje mnogi načini da se dug otplati, a ne samo jedan, u što Berlin i Pariz pokušavaju uvjeriti Grke", istaknuo je naglašavajući koliko sjećanje kratko traje kada je u pitanju vlastita prošlost.
'Njemačka je zemlja koja nikad nije vratila svoje dugove'
Piketty je istaknuo kako je upravo Njemačka zemlja koja nikada nije otplatila svoj inozemni dug.
“Moja knjiga govori o povijesti prihoda i bogatstva, uključujući i nacionalna. Ono što me zapanjilo dok sam pisao je činjenica da je upravo Njemačka najbolji primjer zemlje koja, u cijeloj svojoj povijesti, nikad nije otplatila svoj inozemni dug. Ni nakon Prvog ni nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, često je tjerala druge narode da plate, kao što je bio slučaj u francusko-pruskom ratu iz 1870. godine, kad je zahtijevala ogromne ratne odštete od Francuske i uistinu ih i dobila. Francuska je država desetljećima trpjela zbog ovog duga. Povijest javnog duga puna je ironije. Rijetko slijedi naše ideje reda i pravde. Kada čujem Nijemce kako govore da imaju vrlo moralan stav prema dugovima i da snažno vjeruju kako se dugovi moraju vratiti, tada pomislim da je sve to ogroman vic. Njemačka je zemlja koja nikad nije vratila svoje dugove. Nemaju pravo držati lekcije drugim nacijama”, poručio je.
Zatim je pojasnio načine otplate duga kroz povijest.
"Jedan način vraćanja duga demonstriralo je Britansko carstvo u 19. stoljeću, nakon vrlo skupih ratova s Napoleonom. To je spora metoda koju sada preporučuju Grčkoj. Carstvo je vratilo dugove kroz strogu proračunsku disciplinu. To je uspjelo, ali trajalo je jako dugo. Više od sto godina su se Britanci odricali dva ili tri posto svog gospodarstva da vrate dugove, što je više nego što su ulagali u škole i obrazovanje. Druga metoda je mnogo brža i to je Njemačka dokazala u 20. stoljeću. A sastoji se od tri komponente: inflacije, posebnog poreza na privatno bogatstvo i djelomičnog oprosta dugova", kazao je.
'Europa je osnovana na oprostu duga i ulaganju u budućnost'
Novinara Die Zeita komentirao je kako su Njemačkoj oprošteni dugovi jer je svijet prepoznao da su visoke reparacije nakon Prvog svjetskog rata bile jedan od uzroka Drugog svjetskog rata, pa se htjelo izbjeći ponavljanje prošlosti. Piketty je to nazvao glupostima.
"Ovo nema nikakve veze s moralom; to je bila racionalna politička i ekonomska odluka. Oni su ispravno prepoznali da, nakon velike krize koja je stvorila ogromne dugove, ljudi trebaju gledati prema budućnosti. Ne možemo zahtijevati od novih naraštaja da desetljećima plaćaju pogreške svojih roditelja. Grci su, bez sumnje, napravili velike pogreške. Do 2009. godine, vlada u Grčkoj krivotvorila je svoje knjige. Ali unatoč tome, mlađa generacija Grka ne nosi ništa više odgovornosti za pogreške svojih starijih od mlađe generacije Nijemaca 1950-ih i 1960-ih. Moramo gledati naprijed. Europa je osnovana na oprostu duga i ulaganju u budućnost, a ne na ideji beskrajne pokore. Moramo to zapamtiti", naglasio je.
Također je objasnio tezu da su se Njemačkoj oprostili dugovi jer je situacija nakon Drugog svjetskog rata bila bitno drugačija.
"Bilo bi pogrešno negirati povijesne paralele s poslijeratnim razdobljem. Razmislimo o financijskoj krizi 2008./2009. godine. Ovo nije bila bilo kakva kriza. Ovo je bila najveća financijska kriza od 1929. godine. Dakle, usporedba je sasvim valjana. Ovo je jednako istinito i za grčku ekonomiju: između 2009. i 2015. godine, njezin je BDP pao za 25 posto. Ovo je usporedivo s recesijom u Njemačkoj i Francuskoj između 1929. i 1935. godine. Da smo mi, vama Nijemcima, 1950-ih rekli da niste ispravno prepoznali svoje pogreške, još i danas biste otplaćivali svoje dugove. Srećom, bili smo inteligentniji od toga", istaknuo je.
'Izbacivanje Grčke bi bio početak dugog perioda agonije'
Dodao je kako izbacivanje Grčke iz eurozone neće zbližiti Europu, kako tvrdi njemački ministar financija, nego će dodatno pogoršati situaciju.
"Financijska tržišta odmah će se okrenuti sljedećoj zemlji. To bi bio početak dugog perioda agonije, u kojem bi riskirali žrtvovanje europskog socijalnog modela, njezine demokracije – uistinu njezine civilizacije – na oltaru konzervativnih, iracionalnih politika štednje", naglašava.
Savjet Angeli Merkel
"Oni koji žele otjerati Grčku iz eurozone završit će na smetlištu povijesti. Ako kancelarka želi osigurati svoje mjesto u povijesnim knjigama, kao što je to učinio Helmut Kohl tijekom ponovnog ujedinjenja, onda ona mora pronaći odgovor na grčko pitanje, uključujući i konferenciju o dugu na kojoj bi mogli početi s čistim računom. No, s obnovljenom, puno jačom fiskalnom disciplinom”, dao je savjet Angeli Merkel.
