Hrvatska je u utorak eliminirala posljednju prepreku u ostvarenju svoje dugogodišnje ambicije da, s početkom iduće godine, postane 20. članica eurozone — potez je to za koji je šef Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, rekao da će donijeti "više sigurnosti" i "podići životni standard hrvatskih građana".
No dok Zagreb želi unutra, međunarodna devizna tržišta žele van, piše Financial Times u svom osvrtu na nedavna događanja zbog kojih valuta "Starog kontinenta" slabi, posebice u odnosu na američki dolar.
Naime, euro trenutno vrijedi samo jedan dolar - prvi put od 2002. godine, oživljavajući tako sjećanja na svoje teške rane godine, kada je pao toliko nisko da su ga trgovci prozvali "toalet valutom", a središnje banke pokrenule usklađenu intervenciju kako bi ulile vjeru u projekt.
Slabljenje eura podiže cijenu uvoza, pored visoke inflacije
Čineći petinu globalnih deviznih rezervi i četvrtinu globalnog izdavanja obveznica, euro se više ne otpisuje kao "pothvat osuđen na propast". Međutim, izjednačenje s dolarom naglašava sve veći jaz između gospodarskih mogućnosti SAD-a i eurozone, koja je izloženija posljedicama rata u Ukrajini. Slabljenje eura, koje će podići cijenu uvoza, zabrinut će kreatore politike koji se već ionako bore s rekordno visokom inflacijom.
"Postoji osjećaj da gospodarstvo eurozone jednostavno neće biti dovoljno snažno i da će biti dio globalnog usporavanja", rekao je Alan Ruskin, glavni međunarodni strateg Deutsche Bank. Nagli pad eura, s 1,19 dolara (u istom ovom razdoblju prošle godine) na 1 dolar u srijedu, dolazi usred bojazni da bi Rusija mogla prekinuti svoju, već ionako smanjenu, opskrbu prirodnim plinom, prisiljavajući tako "Stari kontinent" na racionalizaciju u potrošnji energije i izazivajući bolnu recesiju.
"Nastavili smo kupovati dolar kada smo počeli brinuti da bi globalno ekonomsko "prizemljenje" moglo biti teže, a ne mekše", rekao je Kit Juckes, valutni strateg francuske banke Société Générale. "Druga glavna svjetska valuta - euro - uvelike je hendikepirana činjenicom da je njezina energetska kriza potencijalno potpuno drugačijeg opsega", dodao je.
Međunarodna politika SAD-a više pokreće euro nego Europska središnja banka
Dolar je skočio u odnosu na većinu valuta, ne samo u odnosu na euro, i to zahvaljujući nizu povećanja kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi (FED), što je kulminiralo povećanjem od 75 baznih bodova prošlog mjeseca, čime je ciljni raspon postavljen između 1,5 posto i 1,75 posto. "Monetarna politika SAD-a u ovoj fazi još uvijek više pokreće euro nego što to čini Europska središnja banka (ESB)", rekao je Dirk Schumacher, voditelj europskog makro istraživanja u Natixisu. "FED je glavni pokretač eura."
Euro imao bolje rezultate po kriteriju međunarodne razmjene vrijednosti, gdje se njegova vrijednost mjeri u odnosu na 42 valute - tu je pao za samo 1,6 posto od početka godine, u usporedbi s 11 posto u odnosu na dolar. ESB tek treba podići kamatne stope s njihove rekordno niske razine od minus 0,5 posto, ali se očekuje da će to učiniti sljedeći tjedan sa skromnim rastom od četvrtine boda.
Guverner Banque de France, François Villeroy de Galhau, koji sjedi u upravnom vijeću ESB-a, rekao je u srijedu za radio France Info da je slabiji euro mješoviti blagoslov. "To je dobra vijest za aktivnost jer podupire izvoznike, ali nažalost malo podiže inflaciju", rekao je.
Niz povećanja kamatnih stopa od strane Banke Engleske nije zaštitio funtu od snage američkog dolara. "Funta je također deprecirala 11 posto u odnosu na dolar od kraja prošle godine", rekao je Vítor Constâncio, bivši potpredsjednik ESB-a. Robin Brooks, glavni ekonomist u Institutu za međunarodne financije, kaže da se trgovci valutama klade da će ozbiljan pad kasnije ove godine spriječiti ESB da podigne kamatne stope znatno iznad nule. "Kumulativna šteta za eurozonu je već velika", rekao je Brooks.
Udar na trgovinsku bilancu u iznosu od 400 milijardi eura
ZEW-ov mjesečni pokazatelj očekivanja ulagača za njemačko gospodarstvo, u lipnju je pao na najnižu razinu od početka krize državnog duga u eurozoni 2011. godine. Utjecaj jakog dolara posebno je velik u vrijeme kada naglo raste cijena energije, koja se na međunarodnim tržištima cijeni u dolarima. Deutsche Bank je procijenila da će eurozona ove godine pretrpjeti negativan udar na trgovinsku bilancu u iznosu od 400 milijardi eura ako cijene ostanu na trenutno visokim razinama.
Pad eura valute također potiče inflaciju, povećavajući cijene uvoza i doprinoseći rekordnom porastu potrošačkih cijena od 8,6 posto u prvoj polovici godine. Za svakih 10 posto deprecijacije eura u odnosu na dolar, dodatnih 0,2 postotna boda dodaje se inflaciji u eurozoni u sljedećoj godini, procijenio je Schumacher. "To ne mijenja igru, ali svako malo pomaže i siguran sam da bi bilo dobrodošlo u ESB-u da se euro oporavi", dodao je.
Dok pad eura u odnosu na dolar uglavnom odražava cikličke, a ne strukturne, pomake u globalnom gospodarstvu, neke ekonomiste brine da bi energetska kriza mogla imati dugotrajan utjecaj na konkurentnost Europe. "Ako promjena u energetskoj mješavini s kojom se suočava EU promijeni njezinu konkurentnost, to bi moglo značiti da će euro početi padati, a to je ono što treba pratiti", rekla je Maria Demertzis, zamjenica čelnika briselskog trusta mozgova, Bruegel.
Prije nego što je inflacija u većem dijelu Europe i SAD-a dosegla najvišu razinu u 40 godina, slabija se valuta smatrala gospodarskom prednošću. Prije samo tri godine, bivši američki predsjednik Donald Trump optužio je ESB da "nepošteno" manipulira eurom kako bi potaknula izvoznike u regiji. Uz sve veći pritisak na cijene, to više nije slučaj. "Uopće nije očito da je SAD posebno nezadovoljan razinom dolara", rekla je Francesca Fornasari, voditeljica valutnih rješenja u Insight Investmentu. "Hrvatska ulazi u eurozonu početkom sljedeće godine", pomalo zlosutno na kraju svog osvrta podsjeća Financial Times.
