Američki ekonomisti predviđaju da će do kraja sljedeće godine u SAD-u nastupiti "duga, umjerena i bolna" recesija koja bi mogla potrajati tijekom cijele iduće godine.
Iako se ne očekuje ni približno loš scenarij kao kada je SAD 2007. godine pogodila financijska kriza koja se prelila na cijeli svijet, tijek recesije u Americi uvelike će odrediti ponašanje Centralne banke (FED) odnosno, kako kažu glavni američki ekonomisti, sve ovisi o tome "koliko će se inflacija pokazati postojanom i koliko je boli FED spreman nanijeti gospodarstvu kako bi ga spustio na razine koje smatra prihvatljivima".
Kriza se sve glasnije najavljuje i u Europi, a hoće li ona doći u Hrvatsku za Net.hr su odgovorili ekonomisti Damir Novoty i Josip Tica.
Recesija nije najgore što se može dogoditi
"Više je nego izvjesno da će biti kočenja i više nego što je potrebno, barem u SAD-u. Preko nefinancijskog sektora do prelijevanja može doći onda kada Europska središnja banka (ESB) odluči reagirati podizanjem kamatnih stopa", kaže Tica napominjući da Europa zasad ide jako blago u tom smjeru.
S time se slaže i Novotny, koji napominje da je velika globalna kriza pogodila sve zemlje 2020. godine, ali da se ekonomija počela oporavljati tijekom iduće dvije godine.
"Zasad ne vidimo u Europi znakove recesije, ako kriza znači usporavanje ekonomske aktivnosti", kaže Novotny te napominje da je potražnja i dalje velika.
Međutim, recesija, slažu se analitičari, nije najgore što se može dogoditi. Daleko je opasnija stagflacija (stagnacija u kombinaciji s visokom inflacijom). Jedan dio ekonomista nada se da će ova inflacija "prvog kruga" usporiti i tako smanjiti pritisak na troškove, a razloga za optimizam ima jer se cijena nafte na svjetskom tržištu smiruje, a cijena žitarica pada.
Problem ostaje cijena plina jer, dok je cijena nafte tržišna, cijena plina je "politički definirana", što čini snažne inflatorne pritiske na gospodarstva ovisna o plinu, a time je i rizik od stagflacije veći.
Sve ovisi o isporuci ruskog plina njemačkoj industriji
Novotny stoga upozorava da bi se situacija mogla eventualno promijeniti na jesen, ako dođe do smanjenja isporuke ruskog plina, prije svega njemačkoj industriji.
"Tada bi njemačka poduzeća u primarnom sektoru naveliko smanjila svoju aktivnost i proizvodnju te bi vrlo vjerojatno došlo do otpuštanja zaposlenika, kao što su to učinile aviokompanije 2020. godine. I tada bi došlo do recesije", kaže Novotny.
Tica također smatra kako Hrvatska nije direktno izložena američkim trendovima preko uvoza i izvoza, te uzroke potencijalnog usporavanja prije svega vidi u odlukama Europske središnje banke.
"Ako dođe do prelijevanja recesije to će biti nakon što se dogodi veliko usporavanje gospodarske aktivnosti kod naših najvećih gospodarskih partnera, a to su Njemačka, Italija, Slovenija i Austrija", kaže Tica.
'Sindikati mogu provesti učinak stagflacije'
U slučaju pak da recesija nastupi, najbolje će proći one zemlje koje uspiju zadržati najnižu inflaciju. Je li Hrvatska među njima?
"Što se tiče usporavanja gospodarstva, u tom kontekstu je jako teško bilo što napraviti, eventualno osmisliti neki paket pomoći izvoznicima koji će biti najugroženiji. Zasad možemo reagirati kada recesija dođe, a u inflaciji preventivno djelovati", kaže Tica.
Novotny upozorava da se pak inflacija "prvog kruga" može pretvoriti u kroničnu inflaciju ako sindikati počnu inzistirati na povećanju plaća. Sindikati u Europi već otvaraju pregovore pokušavajući ublažiti učinke inflacije, a isto su najavili i hrvatski sindikati koji s Vladom na jesen očekuju pregovore o rastu plaća zaposlenih u javnom sektoru, kako bi se ublažili učinci dvoznamenkaste inflacije.
"Posebno je u Hrvatskoj to opasno jer prevladavaju plaće državnog sektora. Sindikati mogu provesti učinak stagflacije", kaže Novotny te napominje da do toga ne bi trebalo doći jer su plaće u proteklih deset godina rasle brže nego inflacija.
Hrvatska će dijeliti sudbinu Europe
Hrvatska 2023. ulazi u područje eurozone, a tada nas, podsjeća Novotny, zahvaćaju monetarne politike ESB-a.
ESB u ovom trenutku nije siguran koliko će u narednom periodu podizati kamatne stope te važe između dvaju zla – duge recesije u roku tri godine i povećanja nezaposlenosti s jedne strane, te dugoročne stagnacije ili održavanja količine novca u opticaju kako bi zadužene vlade mogle refinancirati dugove, s druge strane.
"Hrvatska Vlada je tu u slijepoj ulici i ne može učiniti ništa nego čekati rješenje ESB-a – kakva bude sudbina europodručja, takva će biti i sudbina Hrvatske", zaključuje Novotny.
