Njemačka je usred četvrtog vala korone i bije bitku s rekordnim brojem inficiranih. Bolnice zvone na uzbunu, a liječničko i drugo medicinsko osoblje je preopterećeno, javlja Deutsche Welle. Građani širom zemlje su zabrinuti. Svaki treći strahuje od bolesti COVID19. Ali još više od toga, strahuju da ne zaraze djecu koja još nisu cijepljena, najviše se boje težeg tijeka bolesti kod starijih osoba. Sve to proizilazi iz najnovijeg istraživanja javnog mnijenja "Deutschlandtrend" koje za javni servis ARD provodi "Infratest dimap".
Šest od deset ispitanika zabrinuto je zbog novih varijanti virusa kao što je omikron. Isto toliko njih – i time osjetno više nego koncem prošle godine – strahuje od uskih grla u medicinskom zbrinjavanju oboljelih. Svaka druga ispitana osoba plaši se samoće i toga da će se u idućim tjednima morati odreći susreta s rodbinom, prijateljima i poznanicima. U usporedbi s prosincom 2020. porasla je i zabrinutost zbog ekonomskih posljedica pandemije.
Dosadašnja reakcija političara na ovaj četvrti val na Nijemce nije djelovala uvjerljivo. Osam od deset ispitanih kritizira krizni menadžment savezne i pokrajinskih vlada, a samo svaka šesta osoba je zadovoljna.
Još uvijek aktualna (tehnička) vlada SR Njemačke dobila je posebno loše ocjene. Svaka druga ispitana osoba je smatra odgovorno zbog toga što se nije reagiralo ranije i što je zemlja u dubokoj krizi. Od nove koalicijske vlade (SPD, Zeleni i FDP), koja bi sljedeći tjedan trebala preuzeti kormilo, građani očekuju odlučniji kurs u korona-politici.
Podržavaju obavezno cijepljenje
U četvrtak (2.12.) su savezna i pokrajinske vlade usvojile oštrije mjere za suzbijanje korone. Većina građana podržava taj kurs. Šezdeset posto ispitanih reklo je da dosadašnje mjere nisu dovoljne - što je najveći postotak po tom pitanju od izbijanja pandemije. Samo 20 posto njih smatra da su dosadašnje mjere primjerene aktualnoj situaciji, dok ih 17% misli da su pretjerane.
Uvođenje obaveznog cijepljenja ima sve više pristalica, ali većina podržava i isključivanje publike s nogometnih utakmica Bundeslige, stroža ograničenja kontakata, kao i zatvaranje barova, kafića i božićnih sajmova.
S druge strane, ponovno zatvaranje trgovina i restorana naišlo bi na negodovanje. Ispitanici se najviše protive ograničenjima u školama i vrtićima.
Osmog prosinca Olaf Scholz bi trebao biti izabran za novog kancelara SR Njemačke. Na političkoj ljestvici u kategoriji omiljenosti, taj političar SPD-a je i dalje na drugoj poziciji, odmah iza Angele Merkel. Scholzovim radom zadovoljno je 51 posto građana Njemačke, a s radom Angele Merkel 68%. Na trećem mjestu je premijer Bavarske Markus Söder (45%), a slijede budući ministar za klimu i privredu iz redova Zelenih Robert Habeck (42%) i predsjednik FDP-a Christian Lindner (38%), koji bi trebao preuzeti Ministarstvo financija.
SPD i dalje prvi izbor
Na parlamentarnim izborima u rujnu SPD je bio najjača snaga. Prema istraživanju „Deutschlandtrend” ta stranka je i dalje na prvom mjestu, iako je izgubila na popularnosti. S druge strane CDU i CSU, koji prelaze u oporbu, bilježe blagi rast.
Takozvana „semafor-koalicija“ koju čine SPD, Zeleni i FDP dva mjeseca je radila na koalicijskom ugovoru. Koja stranka je uspjela „progurati” najviše svojih političkih pozicija? Prema istraživanju, 37 posto ispitanika smatra da su to liberali iz FDP-a, 32 posto smatra da su to socijaldemokrati, a samo 13% kaže da su to Zeleni.
Zanimljiv je uvid u stranačku orijentaciju ispitanih. Dok pristalice SPD-a i FDP-a smatraju da su njihove stranke u prednosti, Zeleni to vide drugačije. Samo manjina je mišljenja da je njihova stranka dobro pregovarala.
Ipak, 76% pristalica Zelenih smatra da koalicijski ugovor pruža prave odgovore na pitanja budućnosti. Kod pristalica SPD-a ih je 66%, a kod FDP-a 61%. Nasuprot tome, simpatizeri oporbenih stranaka su uglavnom skeptični.
Spustiti starosnu granicu za glasanje na 16 godina?
U planove „semafor-koalicije" koji imaju jasnu podršku u stanovništvu, spadaju i planirano povećanje minimalne satnice (86% za, 11% protiv), kao i „koncentriranje” državnih izdataka za djecu u svojevrsni „temeljni dječji dodatak” (80% - 10%). Ogromnu podršku ima i ideja izgradnje postrojenja za obnovljivu energiju (83 prema 12 posto).
Velika podrška i za postupnu dekarbonizaciju (56 prema 37 posto), kao i za ukidanje zabrane reklamiranja abortusa (47 prema 40), što je do sada zabranjeno iz straha da prekid trudnoće ne bude komercijaliziran. Planovi buduće vladajuće koalicije o legalizaciji kanabisa prolaze polovično – 43 posto građana se izjasnilo za, 47% je protiv.
Građani su protiv olakšavanja dodjele državljanstva doseljenicima (41 prema 50 posto). Većina je također i protiv proizvodnje borbenih bespilotnih letjelica za Njemačku vojsku Bundeswehr. Najmanje podrške dobilo je snižavanje dobne granice za pravo izlaska na izbore na 16 godina. Samo 30 posto građana ispitanih u okviru "Deutschlandtrenda" je za, dok je njih 65 posto protiv.
