Posjet austrijskog kancelara Karla Nehammera ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu početkom ovoga tjedna mnoge je ostavio zatečenima. Nehammer je prvi političar sa Zapada koji je se u Moskvi susreo s Putinom otkako je ovaj pokrenuo invaziju na susjednu zemlju te zaprijetio ostalim susjedima koji su u NATO-u te čitavom Zapadu. Možda se odgovor krije upravo u činjenici da je Austrija vojno neutralna zemlja, k tomu s tradicionalno dobrim vezama s Rusijom, pa je Nehammer u Moskvi bio kurir drugih.
Je li Nehammer nosio poruku ili izveo PR predstavu?
Neki izvori tvrde da je u jeku rata išao k Putinu u dogovoru sa šeficom Europske komisije Ursulom von der Leyen i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom te uz znanje turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana (koji je vrlo agilan u mirovnom posredovanju zaraćenih strana) i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. No, ako je tako, onda iznenađuje burna reakcija ukrajinske strane koja je odlazak Nehammera u Moskvu ocijenila ''bahatim'' nakon što je prethodno u kijevskom predgrađu Buči vidio razmjere zločina ruske vojske.
Neki su, pak, susret iščitali kao Nehammerovu ''PR predstavu'', iako susret s Putinom - od kojega se distanciraju i oni zapadni političari koji su ga do jučer silno simpatizirali - trenutno ne donosi puno bodova na konto političke promocije. Sam Nehammer izjavio je nakon susreta s Putinom to ''nije bio prijateljski posjet'' te da je njihov razgovor bio ''vrlo otvoren, oštar i izravan''.
''Moja najvažnija poruka Putinu bila je da rat mora napokon završiti, jer su obje zaraćene strane gubitnici'', rekao je kasnije Nehammer.
Prije susreta s Putinom, austrijski kancelar je u Buči obišao poprište zločina ruske vojske
'U svakom slučaju, to je zbunjujuća činjenica'
Da je u odlasku austrijskog kancelara u Moskvu ''više otvorenih pitanja, nego mogućih odgovora'', smatra bivši hrvatski diplomat i stručnjak za međunarodne odnose, nekadašnji veleposlanik u Ruskoj Federaciji Božo Kovačević.
''Ne znam kako bih objasnio taj posjet. Pretpostavljam da su u igri interesi, jer znamo da je u Austriji glavno europsko čvorište za distribuciju ruskog plina. Može biti da je to bio pokušaj mirovne inicijative. Ako je tako, onda sasvim sigurno austrijski kancelar nije išao na svoju ruku u Moskvu. Činjenica da su iz Kijeva reagirali s izrazitim neraspoloženjem, govori da taj korak nije bio usuglašen s Ukrajinom. U svakom slučaju, to je jedna zbunjujuća činjenica'', kazao nam je Kovačević.
Objašnjavajući zašto Nehammerov posjet smatra ''zbunjujućom činjenicom'' Kovačević kaže da je Zapad predvođen SAD-om i uz sekundiranje Velike Britanije ''očito odlučio upravljati ratom u Ukrajini tako da Rusija doživi vojni poraz''.
''U tom kontekstu posredničke incijative nisu dobrodošle'', ističe.
'Svima je jasno da Putinove zamisli nisu ostvarene'
''Ako je i Erdogan uključen u to, moguće je da se onda radi o nekoj posredničkoj misiji. No, s obzirom na ono što je posljednjih dana von der Leyen učinila i rekla, neobično je da preko posrednika pokušava ostvariti rezultate suprotne intencijama svojih prijašnjih odluka'', dodao je Kovačević.
Budući da se medijski, a i simbolički nametnuo 9. svibnja – Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu – kao datum do kojega bi (i do tradicionalne velike vojne parade u Moskvi ) Putin trebao građanima Rusije podastrijeti neki ratni ''trofej'', makar i ograničenu pobjedu, Kovačevića smo pitali što će biti ako se do tada to ne dogodi.
''Čini mi se da je svima jasno da Putinove zamisli nisu ostvarene. Ako doista želi neki trijumf do 9. svibnja, onda se njegovi diplomati moraju potruditi da evidentni neuspjeh prikažu kao uspjeh. Neovisno o eventualnim osvajanjima na terenu, mislim da će ruska intervencija, što duže bude trajala, biti financijski sve nepodnošljivija za Rusku Federaciju. Ako Putin i pokuša poraz prikazati kao pobjedu, velika većina građana osjetit će da u pobjedi žive lošije i da su u tom pogledu poraženi'', rekao je Kovačević.
'Rusija se povampirila, zaboravlja tko je pobjednik Hladnog rata'
Moskva je prilično otvoreno zaprijetila neutralnim zemljama u svome susjedstvu – Švedskoj i Finskoj – odluče li pridružiti se NATO-u. No Finska očito ne haje mnogo za te prijetnje i najavljuje da će prije lipanjskog summita NATO-a u Madridu podnijeti kandidaturu za članstvo. Finsku odlučnost Kovačević tumači upravo ruskim prijetnjama.
''Jasno je da Finska i Švedska ne bi razmišljale o ulasku u NATO da se Rusija nije povampirila i odlučila napraviti reviziju ishoda Hladnog rata. SAD i Zapad su nedvojbeni pobjednik Hladnog rata čiji je ishod bio raspad Sovjetskog Saveza. Putin se s tim ne miri. A svjetski lideri koji se u prošlosti nisu mirili s porazima, redovito su svoje zemlje poveli u nove poraze'', ustvrdio je.
Kovačević smatra da je odluka o napadu na Ukrajinu bila iracionalna sa stajališta interesa Ruske Federacije te da se nadmetanje Moskve sa Zapadom trebalo odvijati na diplomatskom planu.
''U okolnostima kada se ruske devizne rezerve nalaze na Zapadu i kad opstanak ruske ekonomije i financijska stabilnost ovise o izvozu energenata na Zapad, pokrenuti rat protiv Zapada bilo je iracionalno. Moglo se predvidjeti da će trošak te vojne operacije biti toliko velik da ga Ruska Federacija ne može izdržati'', zaključio je Kovačević.
Najnovije vijesti o ratu u Ukrajini možete pročitati OVDJE.
