Kada je upisao ekonomski fakultet, Petar Radulović iz susjedne BIH nije slutio da će i prije diplome postati poljoprivredni proizvođač. Dolazi iz općine Petrovac, u selu Drinić ima obiteljsku parcelu koju je sa svojom sestrom pretvorio u poljoprivredno dobro, piše Deutsche Welle.
Njegov biznis ima perspektivu
“Prijavio sam se na natječaj koji je pružao podršku mladim poduzetnicima. Odlučio sam se za proizvodnju i preradu heljde. Između ostalih i moja ideja je nagrađena sa 4.000 dolara, što mi je bilo dovoljno za početne korake”, kaže Petar. Godinu dana kasnije pokazalo se da je poslovna ideja održiva, isplativa i da ima dalju perspektivu.
“Heljda je povrće, a ne žitarica kako mnogi misle. Ne sadrži gluten i zbog toga je sve popularnija u prehrani. Potražnja za heljdom i proizvodima od nje konstantno raste”, objašnjava Petar zašto se odlučio baš za ovu kulturu.
Od ranog proljeća do jeseni mnogo je posla. Sad već cijela Petrova obitelj radi na zemljištu. Sve što proizvode prodaju na području Banja Luke putem preporuke i osobnih kontakata. Do sada su ukupno proizveli oko četiri tone heljde. Iako zvuči mnogo, mladi poljoprivrednik kaže da je to nedovoljno za ozbiljno pojavljivanje na tržištu.
“Ovo je idealna šansa da sestra i ja uvježbamo naše poduzetničke vještine, steknemo praksu. Nadamo se da će prerasti u ozbiljan posao, na dobrom smo putu”, smatra Petar.
Treba se okrenuti konkretnim zanimanjima
Marko Martić iz banjalučkog Centra za istraživanja i studije Gea koja realizira projekt studentskog poduzetništva smatra da bi se mladi sve više trebali okretati samozapošljavanju. Poručuje im da ne maštaju isključivo o poslu u državnoj upravi. Važno je da razvijaju svoje potencijale u skladu s potrebama u realnom sektoru.
''Poznati su uzroci velike nezaposlenosti. Jedan od ključnih je loš obrazovni sistem, njegova neusklađenost sa stanjem na tržištu rada. Školujemo kadar za državne službe, umjesto da se okrećemo konkretnim zanimanjima''.
http://www.dw.de/ako-si-ne-pomogne%C5%A1-sam-nitko-ne%C4%87e/a-17499077
