Što bi se, s obzirom na sastav tla, naseljenost i kvalitetu gradnje, dogodilo da Hrvatsku zatrese toliko snažan potres?
Vodeći hrvatski seizmolog, Krešimir Kuk, za Novu TV odgovorio je na nekoliko pitanja vezanih uz tu problematiku.
Što se tiče potresa u Italiji, tvrdi Kuk, riječ je o kompleksnoj seriji međusobno povezanih potresa koji su se aktivirali na nekoliko segmenata već postojećih rasjeda, a to se primjećuje i po epicentrima.
Duljina potresa posebno je užasnula Talijane
'Oni se ne događaju na jednom mjestu, nego se cijele grupacije epicentara lagano pomiču s jednog segmenta na drugi', rekao je Kuk za Novu TV.
Talijani su se posebno užasnuli duljinom potresa. Kuk je objasnio zašto neki traju dulje, a neki kraće.
'To ovisi poglavito o jačini potresa, kod ovako jakih potresa koji izazivaju velike štete i efekte, onda je i cijeli tijek potresa vrlo jak i vrlo izrazit. Generalno ovisi o nekoliko faktora. Osim o jačini potresa, ovisi i o tome na kojoj se dubini dogodio, o lokalnim uvjetima tla koji definiraju više u kojem smjeru će se i većina energije proširiti i o dubini hipocentra potresa na kojem se dogodio i uvjetima koliko smo daleko u točki u kojoj to promatramo', objasnio je Kuk.
Potres se osjetio i u Hrvatskoj
'Ima nekoliko vrsta seizmografa koji su na cijelom teritoriju u Hrvatskoj. Svakodnevno bilježe i neke potrese koje ljudi ne osjete. Većinu ih zabilježe samo instrumenti. Ovako jaki potresi kod nas su se osjetili slabijim intenzitetom, poglavito u višim zgradama. Druga je vrsta valova. Drukčije se ljuljamo ako je riječ o potresu na našem području ili nekom daljem. Za udaljenost od nekoliko stotina kilometara od epicentra potresa kakav je kod nas slučaj, ovisno o položaju i nivou umjetne buke i vanjske smetnje - kod nas se uglavnom osjetio slabije bez nekih većih efekata. Ako govorimo u seizmološkim terminima, intenzitetom trećeg do četvrtog stupnja po makroseizmičkoj ljestvici', rekao je Kuk.
Na pitanje kakvu bi štetu s obzirom na sastav tla, naseljenost i kvalitetu gradnje potres poput ovog u Italiji izazvao u Hrvatskoj, seizmolog odgovara:
'Ovisi o kakvoj je vrsti gradnje riječ. Novije građevine građene aseizmički, načinom koji bi trebao biti otporan na seizmičke efekte, odnosno potrese, ne bi trebale pretrpjeti veća oštećenja. Lošije je da na velikom dijelu Hrvatske imamo dosta starijih građevina', objasnio je.
Povećan rizik za Hrvatsku
Nakon ovakvih potresa u Italiji, postoji povećani rizik i za Hrvatsku, kaže Kuk.
'Može, možda malo manje slabiji, ali apsolutno se mogu dogoditi i potresi ove jačine', rekao je te objasnio osnovne stvari koje bi mogle pomoći u takvim situacijama.
'Treba educirati ljude o osnovnim stvarima prilikom potresa. Moj savjet bi išao više u smjeru da se veća pozornost posveti kvaliteti gradnje i onim efektima na koje se više može utjecati', zaključio je Kuk.
