Polovina radnika u Europskoj uniji želi raditi manje, a neki se žale i da roboti ozljeđuju ljude, piše u srijedu Večernji list. Vrijeme je da se “Stara dama” zamisli nad svojom budućnošću. Pandemija i ruska invazija na Ukrajinu duboko je promijenila EU. Radnici su nezadovoljni rastom životnih troškova, osmosatnim radnim vremenom, neravnotežom između privatnog i poslovnog života, a i zdravlje im je lošije nakon pandemije i rata, navodi dnevnik.
Gotovo polovica građana EU-a želi raditi manje od standardnih 35 do 40 sati pet dana u tjednu, trećina radnika svoje poslove opisuje nekvalitetnima jer imaju više negativnih od pozitivnih strana, uslužni sektor ima problem sa zadržavanjem radnika.
Poslodavcima neće pomoći ni roboti jer ne mogu raditi bez ljudi uz koje rade npr. u skladištima i na montažnim trakama, a već je zabilježeno nekoliko nesreća koje su skrivili roboti radeći uz ljude jer interakcija nije bila pravilno dizajnirana. Ovo su neki od rezultata anketnog istraživanja uglednog Eurofounda o životu i radu u EU-u u 2022.
Neravnoteža privatnog i poslovnog života
Eurofound u studiji o radnim i životnim uvjetima građana, a u svjetlu rezultata istraživanja o dugom popisu negativnih stvari koje radnike vuku na dno kao što su dugi radni sati, neravnoteža između privatnog i poslovnog života, spajanje kraja s krajem... napominje da su odavno upozoravali da je jedan od načina za sprečavanje posljedica manjka radne snage u EU-u stvoriti radne uvjete koji štite mentalno i tjelesno zdravlje radnika i omogućuju im napredovanje.
Nakon pandemije radnici su osvijestili da ne žele više raditi u tvrtkama od jutra do sutra dok im trpe privatni životi zbog čega je došlo do fenomena “velike ostavke” ili barem razmišljanja o prestanku obavljanja manje kvalitetnih poslova. Neki sektori – posebno oni na glasu po lošim radnim uvjetima – imaju problem zapošljavanja i zadržavanja osoblja, navodi Eurofound, piše Večernji list Dijana Jurasić.
