Prema izvješću Instituta za religijske poslove (IOR) kardinal i nadbiskup zagrebački, Josip Bozanić jedan je od šest nadzornika Vatikanske banke, koji su na računima Vatikanske banke u prošloj godini imali ukupno deponirano 3,4 milijuna eura (oko 25 milijuna kuna). Sociolog religije i bivši veleposlanik pri Svetoj stolici, Ivica Maštruko smatra kako nije neobično da kardinal Bozanić ima račun u Vatikanskoj banci na kojem su milijunski iznosi.
'Nije neuobičajeno da pojedinci/donatori kada daju novac za određene projekte, primjerice za izgradnju crkava, svetišta i slično novac daju kardinalima i nadbiskupima, odnosno uplaćuju ga na njihove račune, imajući povjerenje u njih i da će taj novac biti uložen sukladno željama i zahtjevima donatora. Donator i osobe na čiji se račun novac prebacuje potpisuju vjerojatno ugovor. Nije za isključiti da je novac koji je pod imenom kardinala Bozanića novac od donatora ili neke crkvene institucije na području Zagrebačke nadbiskupije, iako može biti u pitanju i neki samostan, ili redovnička institucija koja preko kardinala Bozanića za određene svrhe čuva taj novac ili ga je preko Vatikanske banke povjerila kardinalu', pojasnio je Maštruko za Dnevnik.hr.
Obavijena velom tajne
Dodaje kako je Katolička crkva izrazito vješta u financijskim transakcijama, posebice u poslovima trgovine nekretninama i vrijednosnicama, no takvi poslovi sasvim sigurno, smatra Maštruko, nikada nisu bili sasvim transparentni i sasvim podložni zakonima i propisima određenih zemalja.
O Vatikanskoj se banci, koja je osnovana za vrijeme Drugog svjetskog rata, uglavnom zna jako malo. Ima samo jedan šalter za izravno poslovanje dok se ostale transakcije obavljaju elektronski. Postoji jedna jedina poslovnica i ona se nalazi u Vatikanu koja funkcionira na principima na kojima posluju i sve ostale banke.
Vatikanska banka danas ima oko 15 tisuća klijenata i radi se, tumači Maštruko, uglavnom o pripadnicima Katoličke crkve, klera, diplomatskim predstavnicima pri Svetoj stolici. Prije tri godine, zbog problema s talijanskom vlašću i prilagođavanjem poslovanja Vatikanske banke u sklopu svih međunarodnih odnosa i propisa, banka je dobila Kardinalski odbor kao nadzorno tijelo, a jedan od članova je kardinal Josip Bozanić.
Papa Franjo želi uvesti reda
Kardinalski odbor rezultat je želje pape Franje da uvede reda financijsko poslovanje te banke. Maštruko nije optimist da će papa Franjo provesti reformu kako je naumio zbog velikog otpora unutar same Crkve.
'Papa Franjo se zalaže za siromašnu crkvu i crkvu za siromašne. Većina svećenika ne prati te njegove namjere, boje se gubitka svoje financijske potpore i ne žele se odreći komoditeta. Otpor protiv Papinih reformi se nalazi u svim strukturama, od svećeničkih do kardinalskih, i toliko je organiziran, snažan, toliko kapilarno proširen da će on teško uspjeti u svojim namjerama, o transparentnijoj politici financija unutar cijele katoličke crkve, na svim razinama', zaključuje Ivica Maštruko.
