Mjesec je dana prošlo od rata u Ukrajini, a rusku strategiju, stanje na terenu, odgovor Zapada te buduće korake ruskog predsjednika Vladimira Putina analizirao je stručnjak za međunarodnu i nacionalnu sigurnost prof. dr. sc. Mirko Bilandžić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Ukrajinci se uspješno brane i sada je definitivno da procjene koje su govorile da će to biti ruski blitzkrieg i da će brzo zauzeti Kijev, nisu bile točne, kazao je Bilandžić.
"Ukrajinci pobjeđuju u ratu, minimalno iz razloga što nisu gubitnici. Blitzkrieg prelazi u konvencionalno ratovanje s nekih atipičnim momentima poput urbanog ratovanja. U takvim uvjetima prednost ruske vojske ne dolazi toliko do izražaja", kazao je Bilandžić.
Tri ruske greške
Zbog čega taj blitzkrieg nije uspio? "Očito je da su ruske obavještajne procjene, kao element pripreme za rat, bile ozbiljno pogrešne. To možemo vidjeti na tri razine. Prvo, apsolutno kriva procjena o sposobnosti i spremnosti ukrajinskog društva, države i vojske na otpor i borbu. Ovdje se pokazuje da tehnika i tehnologija ne dobiva rat, nego su bitne varijable junaštvo, hrabrost, domoljublje i moral.
Druga procjena koja je bila bitno pogrešna jest da Rusija nije očekivala povijesno jedinstven odnos Zapada kroz sankcije i pomoć Ukrajini. Treća dimenzija je presudna, a to je da su evidentno bile procjene ratnih, borbenih sposobnosti ruske vojske, odnosno bitno su precijenjene. Kroz ta tri efekta imamo rezultat rata da su Ukrajinci za sada pobjednici rata, ali to ništa ne znači na budućnost", kazao je Bilandžić.
Prof. dr. sc. Mirko Bilandžić u studiju Net.hr-a analizirao je rat u Ukrajini i poteze Vladimira Putina
Putin kreće još brutalnije
No, brojni arsenali ruske vojne moći do sada nisu korišteni. "S obzirom na trendove na bojišnici, bojim se da bi Ruska Federacija i Putin mogli krenuti još brutalnije, već imamo neke naznake da je to krenulo. Nema povratka na staro, nastavak bi mogao značiti primjenu strategije koja je poznata u recentnoj ruskoj vojnoj praksi, a to je strategija spržene zemlje. Ta je strategija primjenjivana u Čečeniji, u Siriji, a znači brutalno uništenje prostora, urbanih središta i žive sile", kaže Bilandžić i dodaje da neke trendove brutalnosti već imamo, a vidjet ćemo hoće li taj plan B zaživjeti i u potpunosti.
Gostujući u studiju Net.hr-a Bilandžić je kazao kako gledamo bitne promjene u ponašanju, odlukama, retorici i postupcima Vladimira Putina pa je teško kazati što je bio Putinov bezuvjetni plan. "S obzirom da je rat nazvan specijalna vojna operacija, možemo reći da je Putinova procjena bila da će rat biti završen u kratkom roku". Osim što je ovaj rat protupravan, loš za sve, a najviše za Ukrajince i što je narušio sve sigurnosne standarde, nejasno je što je strateški cilj ovog rata, kazao je naš sugovornik.
Što Moskva zapravo želi?
Svi strateški ciljevi Rusije, a prije svega vojni status Ukrajine u odnosu na Rusiju i NATO, koji su bili legitimni za razmatranje, sada su postali neostvarivi, kaže Bilandžić. "Putinov narativ stavlja Rusiju u poziciju žrtve, zato govore o denacifikaciji i demilitarizaciji". Putin tako Rusiju stavlja u poziciju žrtve NATO saveza i godinama govori o tome kako Zapad ne uvažava Rusiju i onemogućava njen napredak.
"Putin je želio da ga se uvažava. Što je intencija Rusije danas? Nije ideološko vraćanje na Hladni rat i ideološka pozadina Sovjetskog saveza, nego vraćanje na pozicije moći bipolarizma u svijetu. Bojim se da je moguće da je ovaj rat u vidu imao i taj cilj - na najbrutalniji način pokazati Zapadu i svijetu da se Ruska Federacija mora uvažavati. No, umjesto uvažavanja Putin i Rusija su dobili, ne samo sankcije, nego i stanovitu izolaciju i izopćenje koje će ostati i u izvjesnom razdoblju u budućnosti".
'Strateški revolt'
Govoreći o krajnjem Putinovom cilju, Bilandžić kaže kako je presudno pitanje je li agresija na Ukrajinu konačna točka i koji su Putinovi apetiti i dokle može sezati "strateški revolt" Rusije prema Zapadu.
"Novi poredak podrazumijeva nove linije utjecaja i nove interesne sfere. Prema tom kriteriju možemo identificirati nekoliko potencijalnih križnih žarišta, ako se dogodi ta ekspanzija strateškog revolta i izvoz ukrajinske krize i skretanje pažnje na neka druga područja. Jedna kritična točka je Moldavija, a druga Gruzija. Nakon toga tu su baltičke države i neutralne države Europe. Četvrto područje je Zapadni Balkan, gdje nema nikakve dileme da je to zona utjecaja Rusije i da tu Rusija utječe na procese", kaže Bilandžić i tumači kako su ruski utjecaji jaki u Srbiji i Republici Srpskoj.
U slučaju da se Putin odluči krenuti na baltičke zemlje, to bi značio i sukob s NATO savezom. "To bi bila bitno nova situacija. Striktno gledano, to je sukob s NATO-om i sukob sa Zapadom i tada bismo mogli govoriti o svjetskom ratu". Na pitanje koliko je realna upotreba nuklearnog oružja, s obzirom da nuklearne prijetnje iz Kremlja dolaze gotovo svakodnevno, Bilandžić kaže kako je nuklearno oružje po svojoj naravi obrambeno i služi kao sredstvo koje garantira da neće doći do sukoba.
Je li moguć nuklearni rat?
"Najveća moć nuklearnog oružja je što obje strane imaju sposobnost odgovora na prvi udar. To znači da strana koja prva potegne zna kako će sve završiti. To je oružje koje vodi u uzajamnu destrukciju. Koliko je to realno? Nije racionalno, niti realno. Međutim u slučajevima mogućih eskalacija i eskalacija iracionalnosti, ne bih bezuvjetno tvrdio da se to može u potpunosti isključiti. Od strane Ruske Federacije vidjeli smo dva od moguća tri koraka od upotrebe nuklearnog oružja.
Prvo smo imali zastrašujuće jezive prijetnje na početku invazije. Nekoliko dana nakon toga smo imali naloge za podizanje borbene spremnosti tog oružja - naravno uz nepobitno točne američke obavještajne procjene da se nije dogodilo ništa posebno u odnosu na kontinuitet tog stanja, ali u smislu analiziranja procesa ostao je samo treći dio - upotreba. Naravno, to ima svoje faze, ali dva koraka u ovom procesu se ne mogu ignorirati i takva se opcija ne može isključiti. Bojim se da je Putin u ovom sukobu spreman ići daleko".
Moćan odgovor Zapada
Profesor Bilandžić smatra kako Putin nije podcijenio Zapad u smislu ovako velikog i jedinstvenog odgovora, nego je na temelju svega što se događalo, pa i invazije Rusije na Ukrajinu 2014. godine, gdje su sankcije bile vrlo blage, imao pravo vjerovati da Zapad neće ovako reagirati.
"Putin šahovskim potezima godinama testira Zapad. Ako uzmemo obrazac Zapada, Europa je welfare state i bila je vođena profitom. Putin je uzeo sve te procjene u obzir i donio zaključak, no dogodio se povijesni presedan kroz ovakvo odlučno postupanje Zapada. Na sreću za međunarodni poredak i civilizaciju takav zaključak Rusije se pokazao pogrešnim i imamo ovako odlučan i bezuvjetan odgovor Zapada s tendencijom za još većom odlučnosti. EU zasnovana na profitu , a u ovom trenutku djeluje altruistički".
Možemo li onda reći da je prevladao atlantistički pristup i da je Rusija sada prva prijetnja i zemljama kontinentalne Europe poput Njemačke i Francuske? "Rekao bih da je to neupitno", kaže Bilandžić. "Ovo je presedan. Gledamo jedinstvo Zapada ne samo s vojno-sigurnosnog aspekta, nego i socijalnog, političkog i ekonomskog". Tako su europske države, bez obzira na sve svoje razlike u politici prema Rusiji nastupile jedinstveno.
Europska unija sa sigurnosne, ali i političke strane nije bila ključan čimbenik u međunarodnoj areni, može li rat u Ukrajini označavati prekretnicu? Cijela europska moć je bila bazirana na mekoj moći, a to se sada polako transformira, smatra naš sugovornik. "U strategiji 2016. EU se mijenja, Europa želi biti relevantan politički faktor i relevantan strateški igrač. To je onaj koji ne djeluje samo reaktivno, a tako je bilo uvijek do sada. Europa sada želi biti proaktivni strateški akter koji unaprijed djeluje u skladu s vlastitim ciljevima, a za to je apsolutno neminovna tvrda moć. Mislim da je s ovim ratom taj proces definitivan i da će biti definitivno ubrzan. Naravno, s obzirom na kompleksnost odnosa i odlučivanja u EU, tu će se javljati proceduralni i strukturalni problemi, ali Europa ide u tom smjeru i shvatila je da je to jedini smjer", zaključuje naš sugovornik.
Čitavu analizu prof. dr. sc. Mirka Bilandžića pogledajte u videu.
