Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović ocijenio je u četvrtak kako bi hrvatski premijer Andrej Plenković svojim iskustvom mogao pomoći da se poprave odnosi Hrvatske i BiH odnosno Hrvata i Bošnjaka ali je upozorio kako postupci poput susreta s Miloradom Dodikom u Zagrebu tome ne doprinose.
U intervjuu koji je objavio sarajevski portal Faktor.ba blizak SDA, Izetbegović je kazao kako se Hrvatska ne bi smjela oslanjati na interpretacije stanja u BiH kakve nudi Dodik, a dolazak srpskog člana Predsjedništva BiH u Zagreb okarakterizirao je kao poruku "da se može napraviti srpsko-hrvatski savez koji bi ignorirao Bošnjake, njihove predstavnike i ustavnopravnu konstituciju BiH".
Kazao je kako je izbjegavanje susreta hrvatskih dužnosnika s predsjedateljem Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem,a pozivanje Dodika koji vodi destruktivnu i dezintegracijsku politiku, upravo takva poruka.
Lider najveće bošnjačke stranke najavio je kako bi se u narednih desetak dana ipak trebao sastati i s Plenkovićem kao i s predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem pri čemu je istaknuo kako posebice hrvatski premijer može biti važan sugovornik jer "dobro poznaje europske standarde".
"Uvjeren sam da (Plenković) može odigrati važnu i pozitivnu ulogu u popravku odnosa Hrvatske i BiH, odnosno Bošnjaka i Hrvata", kazao je Izetbegović.
Komentirajući izjave predsjednika Milanovića o BiH Izetbegović je kazao kako on "olako izgovori tešku riječ, naljuti se, ali su riječi koje je izgovarala nasmijana predsjednica (Kolinda Grabar-Kitarović) bile malignije i nanosile namjernu i dugotrajnu štetu BiH".
Bivšoj je predsjednici posebice zamjerio upozorenja o opasnostima radikalnog islama koje prijete iz BiH nazvavši ih nedobronamjernim.
Milanoviću je Izetbegović predbacio kako ne bi smio vrijeđati člana Predsjedništva BiH Željka Komšića za kojega tvrdi kako je primjer osobe koja "čisti vlastito dvorište i daje primjer vlastitom narodu".
Na kraju je poručio hrvatskim dužnosnicima da ne bi trebali bezuvjetno podupirati zahtjeve HDZ BiH za izmjenama izbornog zakona, ustvrdivši kako su oni protivni europskim standardima, ali i presudama Europskog suda za ljudska prava te stoga ne mogu dobiti potporu ni od EU.
