Gotovo 1,6 milijuna migranata i izbjeglica prešlo je Mediteran i stiglo u EU od 2014., većinom bježeći pred sukobima i siromaštvom na Bliskom istoku i u Africi.
EU je 2015. predložio raspodjelu 120.000 tražitelja azila kako bi se ublažio pritisak na Italiju i Grčku, no naišao je na žestok otpor bivših komunističkih država.
Na ročištu pred Europskim sudom pravde, Mađarska i Slovačka branile su u srijedu svoje protivljenje primanju azilanata, što je naišlo na kritiku Njemačke i drugih zemalja koje su isticale važnost europske solidarnosti.
"Jedan od glavnih argumenata je pogrešna pravna osnova", rekao je Krisztian Kecsmar, dužnosnik mađarskog ministarstva pravosuđa. "Riječ je o institucionalnoj ravnoteži, ulozi koju institucije imaju u donošenju odluka."
Mađarski i slovački premijeri Viktor Orban i Robert Fico smatraju da je sustav kvota, usvojen većinskim glasovanjem protiv volje četiriju istočnih članica, primjer diktatorske vladavine birokrata u Bruxellesu.
Prethodna poljska vlada koja je bila proeuropska nevoljko je 2015. glasala za kvote, koje se temelje na bogatstvu zemlje i broju stanovnika, no nova euroskeptična vlada također ne želi provesti tu odluku.
Poljska je u srijedu u sudnici jedina podržala Slovačku i Mađarsku. Poljski predstavnik rekao je da bi migranti i izbjeglice mogli biti prijetnja za nacionalnu sigurnost.
Na suprotnoj strani bili su Njemačka, Francuska, Švedska, Luksemburg, Belgija, Italija, Grčka i Europska komisija, koji su tvrdili da je u pitanju temeljno europsko načelo solidarnosti.
"Odgovor koji date na ovo pitanje bit će znakovit i izvan okvira ovog slučaja", kazao je njemački predstavnik Ralf Kanitz.
Njemačka je primila većinu migranata 2015. i 2016., dok Poljska i Mađarska ne žele primiti nikoga u sklopu europskih programa koji obuhvaćaju ukupno 160.000 ljudi.
Mnoge druge članice također odugovlače i do sada je iz Grčke i Italije premješteno samo oko 18.000 ljudi, a plan istječe u rujnu. Presuda ECJ-a očekuje se na jesen.
Mađarska i Poljska u sukobu su s Bruxellesom i zbog nepoštivanja demokratskih standarda, neovisnosti pravosuđa i medijskih sloboda.
