Niti pet dana nakon što su premijer Hrvatske Andrej Plenković, kancelar Austrije Karl Nehammer i predsjednik vlade Bavarske Markus Söder zajedno obišli LNG terminal u Omišlju na Krku, u Austriji taj posjet i tema opskrbe plinom te zemlje iz Omišlja ne silazi s naslovnica.
TV kanal Puls 24 prenio je izjave Nehammera s jučerašnje klimatske konferencije tamošnje gospodarske komore, na kojoj je austrijski kancelar opisao "Hrvatsku kao uzor":
"Kancelar je nahvalio energetsku politiku Hrvatske gdje je nedavno bio u posjetu. Rekao je da se (Austrija) mora na nju orijentirati i da je svaki euro koji se investira u plinsku infrastrukturu, dobro uložen."
Spominjanje plina, koji je ipak fosilno gorivo, na klimatskoj konferenciji Nehammer je objasnio s jedne strane još jednim objašnjenjem investiranjem proširenje plinske infrastrukture od Omišlja prema Austriji i drugdje time što se "kasnije taj plinovod može koristiti za transport vodika".
Riječ je o tzv. zelenom vodiku, što su njemački mediji navodili još za vrijeme obilaska šefova vlada Austrije, Bavarske i Hrvatske terminala na Krku, citirajući Södera. Odnosno, plan je, kako su dogovarali, da se u sklopu zelene energetske tranzicije plinovod iz Hrvatske preko Slovenije i Austrije sve do Bavarske vremenom prenamijeni u vodikovod.
Zanimljivo je da su pojedini austrijski mediji koji su pratili njihov obilazak Omišlja, spomenuli prenamjenu budućeg proširenog plinovoda u vodikovod, naveli da je "prije svega želja Nijemaca".
Još jedan zanimljiv moment u svemu tome je što se uz Nehammera svih ovih dana u vijestima oko LNG terminala na Krku i planova o opskrbi plinom sve do Bavarske, odnosno Njemačke, spominje i austrijska ministrica za zaštitu klime i okoliša Leonore Gewessler iz stranke Zelenih.
Nehammer, inače, na klimatskih konferenciji u Austriji nije skrivao da je riječ o svjesnom izboru da se zbog očuvanja ekonomije za vrijeme sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini, zaštita klime privremeno tretira kao sekundarno pitanje. Izgradnju plinske infrastrukture s Krka sve do Bavarske prikazao je ipak kao "ulaganje u zelenu budućnost".
Rekao je da je Austrija tijekom ljeta jako puno svoje energije dobivala iz obnovljivih izvora, da je struju tada čak izvozila:
"Ali, brojke se u mjesecima poput ovih dramatično mijenjaju. Sada dobivamo samo trećinu iz obnovljivih izvora, trećinu uvozimo, a trećinu električne energije proizvodima iz plina. Ako se želimo osloboditi ovisnosti o fosilnim gorivima, moramo se pobrinuti o toj jednoj trećini i investirati u infrastrukturu koja će se moći koristiti za primjerice transport zelenog vodika iz Afrike u Europu."
Obrađujući "dogovor Hrvatske, Austrije i Bavarske o energetskoj suradnji", austrijski Der Standard jučer je objavio da su svi sadašnji kapaciteti LNG terminala na Krku rezervirani sve do 2027. godine, ali da je Plenković u lipnju najavio "povećanje kapaciteta terminala sa 2,9 na 6,1 milijardi metara kubičnih godišnje za potrebe Slovenije, Mađarske, Bosne i Hercegovine i Austrije".
Na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s Nehammerom u srijedu u Zagrebu Plenković je rekao i to da "postoji mogućnost za dodatne kapacitete, povrh tih šest, za 15 milijardi kubičnih metara plina", otvoreno je rekao da računa da Hrvatska "dugoročno može postati energetsko čvorište EU-a, posebno kad je riječ o ukapljenom prirodnom plinu".
Međutim, na tih 15 milijardi kubičnih metara u inozemstvu se još nitko nije referirao.
