Austrijski kancelar Karl Nehammer sastao se sa svojim kolegom u Hrvatskoj Andrejem Plenkovićem tijekom službenog posjeta Zagrebu. Sinoć su austrijski mediji prenijeli Nehammerovu izjavu o izgledima da službeni Beč potvrdi ulazak Hrvatske u schengenski prostor, u kojoj je kancelar kazao da Hrvatska zapravo nije problem u ilegalnim migracijama:
"Iz Hrvatske mi jedva da osjećamo migracijski pritisak. S obzirom na to da Hrvatska uredno ispunjava zaštitu granica, tu ne vidim nikakav problem."
Problem je, međutim, prije nekoliko dana prouzročio ministar unutarnjih poslova Austrije Gerhard Karner koji je jasno zaprijetio vetom na europsko izglasavanje Schengena za Hrvatsku.
Austrijski mediji prenijeli su njegove opaske da je bitno drugačija situacija s ilegalnim migracijama izbjeglica preko Rumunjske i Bugarske, te su naveli još i to da se iz tih zemalja, i to preko Srbije i Mađarske, prema Austriji kreće najveći dio tog "migracijskog pritiska".
Nehammer se sinoć osvrnuo i na izglede energetskog tranzita preko LNG terminala na Krku. Plenković je u tom smislu i započeo obraćanje, najavio da će sutra s Nehammerom i bavarskim premijerom Markusom Söderom posjetiti LNG terminal. Hrvatski premijer istaknuo je.
"Dvije od četiri banke s najvećim udjelom na tržištu u Hrvatskoj su austrijske", kazao je, dodavši još i austrijski kapital u medijima, građevinarstvu, te o utjecaju austrijskih turista na turizam u Hrvatskoj. Potom se prebacio na ulazak Hrvatske u schengenski prostor.
"Hrvatska je ispunila 281 preporuku koja se tiču osam područja schengenskog acquisa, Hrvatska je dobila pozitivna izvješčća i Komisije Junckera i von der Leyen i Europskog parlamenta", kazao je.
Rekao je da su on i Nehammer razgovarali o tome da se "u Austriji vrlo snažno povećao broj tražitelja azila" i o ilegalnim imigracijama, ali ne, kako je rekao, u svjetlu nekakve hrvatske specifičnosti kao problema, nego u "širem kontekstu".
"Zajednički smo utvrdili da ti ljudi koji su došli u Austriju, ne dolaze preko Hrvatske, nego dolaze preko teritorija drugih zemlja i zajednički smo zaključili da će Hrvatska visoko cijeniti potporu Austrije za članstvo u Schengenu i da ćemo zajednički raditi na jačanju kontrola na jačanju kontrola na granicama EU-a, posebno na granicama iz Turske prema Grčkoj i Bugarskoj", kazao je.
"Srbija je zbog svog fleksibilnog pristupa viznog režima postala mjesto gdje dolaze ljudi iz trećih zemalja i onda nastave prema Europi, nerijetko i prema Austriji", dodao je Plenković.
Nehammer je potom ponovio i gospodarske i povijesne veze između Hrvatske i Austrije, naveo je niz primjera, a onda naveo i velike probleme Austrije s ilegalnim migracijama.
"Hrvatska će od 1. siječnja pristupiti eurozorni i već sada želim čestitati Hrvatskoj... Austrija se danas nalazi pred jednim od najvećih izazova među članicama EU-a, zato što imamo ogroman pritisak zbog iregularnih migracija, posebno zato što kao zemlja koja se nalazi unutar EU-a, nemamo vanjsku granicu", kazao je kancelar.
"Od 2015. imamo veliki broj ljudi kojima smo pružili zaštitu, a sada imamo desetke tisuća ljudi iz Ukrajine kojima također pružamo zaštitu", dodao je i rekao da mu je drago vidjeti da Austrijanci u velikom broju imaju suosjećanje i pružaju potporu Ukrajinkama i Ukrajincima.
"Mnogi od njih nemaju pravo na azil", kazao je govoreći o "iregularnim migrantima". Kazao je da većina tih ljudi uopće nije registrirana u niti jednoj zemlji prije Austrije. Rekao je da je riječ o "preko sto tisuća ilegalnih imigranata u Austriji".
"Ne radi se o političko taktičkom pitanju uoči izbora", rekao je, osvrnuvši se riječju na ministra unutarnjih poslova Austrije. "Imamo smanjenje granica unutar EU-a. Po našem mišljenju, to tako ne može ići", kazao je dalje.
Za ministra Davora Božinovića rekao je da sjedu "tu ispred njega", pohvalio je "sve što je Hrvatska odradila nadzor granica", što je u interesu i Austrije, što je čuvanje i austrijske granice. Pohvalio je hrvatsku ulogu tijekom terorističkog napada u Beču.
"Kada govorimo o proširenju schengenskog prostora, a pritom krizitiramo pan EK koji ona još treba dovršiti s obzirom na ove probleme, važno je reći da se to ne odnosi na Hrvatsku. Taj proces je odvojen. Posebno će se glasati za Hrvatsku, a posebno za Bugarsku i Rumunjsku", konstatirao je.
Iznio je nekoliko brojki. Od 75.000 migranata je rekao da je 40 posto došlo preko zapadnobalkanske rute, a 40 posto preko Bugarske i Rumunjske. Najavio je da će Hrvatska i Austrija skupa izaći pred EK s novim zahtjevima. To bi imalo značiti da bi se migranti kojima je odbijen zahtjev za azilom, brže vratili nazad.
Dodao je: "To se neće odnositi na Hrvatsku." Požalio se da Austrija nije dobila podršku EK slanju policajaca u Sj. Makedoniju, na to da "nemaju ništa od Frontexa zauzvrat", konačno je kazao da je glavni razlog zašto je doputovao u Zagreb: "Osiguravanje enegetske opskrbe, što je važna tema i za Austriju i za EU."
Rekao je da su smanjili ovisnost o energiji iz Rusije sa 80 na 21 posto, i to suradnjom na razini cijele EU i unutar EU-a.
"Zbog toga smo danas ovdje, jer će se naše partnerstvo Austrije i Hrvatske proširiti sigurnom opskrbom energijom. Pogledat ćemo sutra LNG terminal", dodao je, "Ono što nam danas treba za LNG, to će nam sutra trebati za vodik. To su teme koje su jako važne za budućnost Europe kako bismo bili energetski neovisni, kako bismo pojačali zaštitu od klimatskih promjena i smanjili potrošnju fosilnih energenata."
Ana Mlinarić s RTL-a kazala je da ipak nije jasno kazao kako će Austrija glasati o proširenju Schengena i na Hrvatsku.
"Podržat ćemo priduživanje Hrvatske Schengenskom prostoru, ali ćemo biti vrlo kritični prema nastojanjima Bugarske i Rumunjske u tom pogledu", odgovori je Nehammer i istaknuo da će Hrvatska i Austrija skupa izlaziti na način kako je ranije rekao o osiguravanju granica.
Plenković je potvrdio da će Hrvatska još intenzivnije pomoći u provođenju Schengena čim uđe. Rekao je da su Austrija i Hrvatska zajednički diskutirali pri EK o okolnostima "koje nam je ruska agresija na Ukrajinu priuštila, energetsku krizu, isto tako posljedice inflatornih pritisaka i nagnala sve vlade da svojim intervencijama poduzimaju brojne mjere kako bi pomogle pogođenima".
Taj dio Plenkovićevog odgovora odnosio se na spomenute prigovore pojedinih tvrtki u Hrvatskoj, stranih ili domaćih, uvođenju posebne stope na tzv. ekstraprofit. Rekao je da oko toga nisu niti razgovarali. Za Nehammerovu zabrinutost imigracijama kazao je da je "razumljiva".
"Ne može Austrija biti u poziciji kao da je zemlja prvog ulaska ako je ona praktično u sredini EU-a. Zabrinut je itekako razumljiva. Ne može netko doći u Austriju a do tada nije nigdje registriran. Nije se teleportirao. Odnekud je došao. A u Austriju može doći jedino iz zemalja članica EU-a", kazao je Plenković:
"I zato ta suradnja Srbija-Mađarska-Austrija zato što su više nego jasno utvrdili da migranti dolaze u Austriju nakon što su došli u Srbiju preko Mađarske. I druga ruta, iz Turske rutom na jugoistoku Europe preko Mađarske."
"Utvrdili smo da je broj migranata koji dođu u Austriju iz Hrvatske, izrazito mali", kazao je Plenković, na što je sa strane Nehammer dobacio: "Apsolutno!" Na pitanje Slovenije u toj priči. rekao je da će Božinović o toj temi tek razgovarati s kolegicom iz Ljubljane.
Austrijska novinarka je rekla da ispada da veto ipak neće biti onako formuliran kako je spomenuo austrijski ministar unutarnjih poslova, pitala je Nehammera što to zapravo znači, a Plenkovića kako na to gleda?
"Ministar unutarnjih poslova i kancelar imaju isto mišljenje. Na ovaj način se proširenje Schengena ne može provesti. Unutar ovog procesa se odlučuje i o Hrvatskoj i o Bugarskoj i o Rumunjskoj, ne pravi se razlika. A Hrvatska je za razliku od ove druge dvije zemlje, očito ispunila sve obaveze zato što možemo točno odrediti odakle dolaze ilegalni migranti, tako što ih saslušavamo, pregledavamo njihove mobitele i tako utvrditi odakle su ilegalni migranti došli u Austriju", odgovorio je Nehammer.
Rekao je da se na taj način odredilo gdje "postoji sigurnosni problem". Opisao je stanje u kojem Njemačka, Austrija, Slovenija kontroliraju svoje granice, odnosno po kojem Schengen u ovom obliku ne funkcionira, te će EK morati pronaći način kako riješiti stanje u kojem 85.000 migranata nisu registrirani.
Plenković je odgovorio da "Hrvatska nije problem", nego "kao članica schengenskog prostora predstavlja dio rješenja problema". Dodao je: "Na tom tragu i energetska suradnja i ekonomska suradnja i suradnja po sigurnosnim pitanjima bit će u našem fokusu još bolje kad Hrvatska bude još dublje europski integrirana, a to su Schengen i eurozona."
Što se tiče LNG terminala, Plenković je rekao da postoje još veći kapaciteti od povećanja kapaciteta da se sa 2,9 ide na 6,1 milijardi: "Važno je razumjeti da tamo postoje potencijali za još veće kapacitete, bilo kopneni, bilo plutajući (terminal) i da bi se takav kapacitet Krka mogao iskoristiti na najbolji mogući način za opskrbu plinom prema svim našim susjedima."
Stoga će, najavio je, i s Nehammerom i sa Söderom raspraviti o mogućnostima zajedničkih ulaganja u energetsku infrastrukturu, sve u kontekstu širih europskih strategija razvijanja energetske neovisnosti.
"Bilo mi je jako drago od premijera Plenkovića saznati o ovim novim planovima o proširenju kapaciteta na Krku", potvrdio je Nehammer.
Novinar iz APA-e je pitao koliko će biti na raspolaganju od onih 6,1 milijardi za druge zemlje. Plenković je rekao da je Hrvatskoj dovoljno 2,8 milijardi čak i kad Petrokemija u Kutini radi punim kapacitetom. Rekao je i to da RH "neće biti sebična": "Hrvatska će biti u poziciji da bude itekako korisna za sve svoje susjede. Da ne govorimo da postoji mogućnost za dodatne kapacitete, povrh tih šest za 15 milijardi kubičnih metara plina. Hrvatska dugoročno može postati istinsko energetsko čvorište EU-a, posebno kad je riječ o ukapljenom prirodnom plinu."
Uskoro više...
