To je slično kao i s vremenskom prognozom: kad je sunčano, nikoga previše ne zanima kakvo će vrijeme biti. Ali kad je vrijeme loše, svi žele znati kad će biti bolje. Tako nekako je i sad u doba korone kad je pola čovječanstva suočeno sa zabranom kontakata, a gospodarske aktivnosti su najvećim dijelom jednostavno stale, piše Deutsche Welle.
Brojke kakve još nismo vidjeli
Što se gospodarstva tiče, to je i doba velikih brojeva. Računala ekonomskih stručnjaka su već pregrijana od silnog računanja, a još uvijek im se dodaju novi podaci kakvi ne postoje u nikakvom modelu izračuna. Jer s takvim eksternim šokom - kako istraživači nazivaju elemente koji se nisu mogli predvidjeti - baš nitko nije računao. Čak ni uobičajeni proroci propasti svijeta. Oni uvijek govore: slom će doći! Ali to nije ništa novo.
Svatko tko barem približno ozbiljno želi o tome govoriti, mora unaprijed priznati: ova situacija je bez presedana. Ima mnogo grafikona koji to zorno prikazuju, na primjer razvoj na tržištu rada u SAD-u koji je politolog Ian Bremmer objavio na Twitteru početkom travnja.
A to je bio tek početak, jer u međuvremenu je 16 milijuna građana Sjedinjenih Država izgubilo svoje radno mjesto. Nitko to nije mogao predvidjeti jer ne postoji neki sličan slučaj u povijesti. To se ne može usporediti s gospodarskom krizom 2008./09., ne može se usporediti niti s Velikom depresijom koncem dvadesetih i početkom tridesetih prošlog stoljeća. Ali baš to je trik u svemu tome: računalni modeli gospodarskih proroka su zasnovani na povijesnim iskustvima.
Današnje brojke već sutra ne vrijede
Usprkos tome, instituti i institucije objavljuju svoje pokušaje nekakvih prognoza zasnovanih na različitim scenarijima. To je dovelo do toga da je na primjer Svjetska trgovinska organizacija prognozirala pad svjetske trgovinske razmjene negdje između 13 i 32%. Ili da je njemački institut Ifo iz Münchena procijenio pad njemačkog gospodarstva između sedam i čak 20% na godinu. Nešto konkretnija je bila prognoza Međunarodnog monetarnog fonda koji misli kako će se volumen svjetskog gospodarstva smanjiti za 3%. Ali odmah i iskreno priznaje kako ta procjena nipošto ne mora biti pouzdana.
Naravno da su te brojke važne: s jedne strane, ljudi žele znati koliko će doista biti loše, a s druge, i vlade moraju izračunati koliko milijardi će biti potrebno kao pomoć u ovoj krizi. Ali kao što smo rekli: brojke koje se danas objavljuju su već sutra čisto nagađanje sve dok nitko ne zna kada će se uspjeti obuzdati ovaj virus. A neke brojke se trenutačno jedva mogu i dobiti: za izračun inflacije su potrebne konkretne cijene u trgovinama - ali one su uglavnom zatvorene. Važna je i redovita anketa o raspoloženju u oko 7000 njemačkih poduzeća, ali je veliko pitanje ima li u tim poduzećima ikoga tko bi imao vremena baviti se i takvim upitnicima.
'Tu nema ničega što bi se moglo znati'
Tako analitičari i ekonomski stručnjaci moraju potražiti alternativu kako bi dobili možda manje precizne, ali još uvijek ispravne podatke. I ja tu na Deutsche Welleu s mog prozora mogu vidjeti Rajnu i teretne brodove koje po njoj plove. Ima ih manje nego inače, ali ih ipak ima. S druge strane, možete otvoriti portal za rezervaciju stolova u restoranima Open Table i tamo vidite potpuni, dakle 100% pad rezervacija. Ili pokušavate na temelju pojedinih podataka stvoriti opću sliku: na primjer, tu je vijest kako su u Kini butici luksuznih proizvoda opet otvorili svoja vrata i kako mušterije dolaze i kupuju. Nema ih toliko kao prije pandemije, ali ih ipak ima.
U ovim danima se čuju i iskreni glasovi koji priznaju kako njihove prognoze ne vrijede niti papira na kojem su pisane. Na primjer, Torsten Slok, analitičar Deutsche Banka u New Yorku, kaže kako jednostavno nema ništa što bi u svojem modelu mogao upisati u rubriku varijabli. Čak i šef američkog Feda, Jerome Powell, priznaje kako, kada je riječ o krizi zbog korone, "tu nema ničega što bismo mogli znati".
To nas čini bespomoćnima - ali je istovremeno i utješno. Preostaje jedino pognuti glavu i pričekati da oluja prođe. Onda ćemo vidjeti štetu koju je načinio ovaj virus. Ali nemojte sad pitati, kolika će biti šteta. Sigurno je samo jedno: čeka nas mnogo posla.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
