Duž istočnog ruba Europske unije raste zabrinutost zbog naglog porasta migranata koji koriste Zapadni Balkan, a posebno Srbiju, kao vrata za ulazak u "blok".
Ta je ruta djelomično rezultat prijateljske politike Srbije glede viza - oni dopuštaju putovanja bez vize iz mjesta poput Indije i Tunisa, dok istovremeno uživaju "bezvizni" aranžman s EU.
To ljudima olakšava putovanje u Srbiju, pa kasnije i u EU, piše Politico.
Sve veća atraktivnost zapadnobalkanske rute
U prvih devet mjeseci 2022. službenici su otkrili više od 106.000 ljudi koji ulaze u EU sa Zapadnog Balkana - bez službene dokumentacije. To je tri puta više nego 2021. Skok je otprilike deseterostruk u usporedbi s istim razdobljem 2019., prema posljednjim podacima Europske unije.
Taj je nagli porast ulazaka privukao njihovu pozornost, a ministri unutarnjih poslova zemalja članica to su postavili kao glavni prioritet na njihovom sastanku u Luksemburgu.
Očekuje se da će potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas izvijestiti ministre o svojoj nedavnoj turneji po prijestolnicama zapadnog Balkana, uključujući Beograd - gdje je pozvao dužnosnike da promijene svoju politiku oko viza. Iako ovaj problem do sad nije bio toliko u fokusu, mogao bi postati veća točka prijepora u nadolazećim mjesecima.
Istočne zemlje EU-a kažu da već sada primaju ogroman udio ukrajinskih izbjeglica u bloku, a još jedna ruta je jednostavno previše - i upravo ono što Rusija želi.
"Na granici smo naših kapaciteta", rekao je ovog tjedna austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner, tvrdeći da je “zlouporaba bezviznog režima” u Srbiji potaknula porast tražitelja azila. Austrija je, rekao je, od siječnja do kolovoza primila 56.000 takvih zahtjeva.
Srbija u fokusu
Srbija je sve više u sukobu s EU-om zbog nespremnosti da se makne od Rusije, otkako je napala Ukrajinu. Europski diplomati frustrirani su što Srbija, zemlja koja želi postati članicom EU, nije slijedila Bruxelles po pitanju sankcija.
A sada postoje i strahovi da Beograd zapravo neizravno pomaže Kremlju sijati razdor u EU putem novog priljeva migranata - taktike za koju se sumnja da je Rusija podržava duž granica Europe.
Schinas je tijekom posjeta Beogradu pozvao srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da usvoji vizne politike EU — nešto što se Srbija obvezala učiniti do kraja godine.
"Nije pošteno da je Europska unija odobrila bezvizni režim zemljama Zapadnog Balkana, a zemlje Zapadnog Balkana daju sporazume o bezviznom režimu trećim zemljama koje s nama nemaju vizni režim”, rekao je Schinas nakon sastanka s Vučićem.
Srbija, istaknuo je, ima odgovornosti kao dio šire europske obitelji. Srpski dužnosnik pak odbacuje sve optužbe da olakšava taktiku Moskve i brani viznu politiku zemlje.
Ukazao je na strože uvjete koje je Beograd već uveo za putnike bez viza kako bi suzbio zlouporabe, poput zahtjeva da ti putnici pokažu dokaz o plaćenoj povratnoj karti - s fiksnim datumom povratka.
"Učinit ćemo sve da smanjimo te brojke", istaknuo je Vučić. "Ne želimo ugroziti naš bezvizni režim s EU-om."
Michael Spindelegger, voditelj Međunarodnog centra za razvoj migracijske politike, rekao je da migrantska ruta kroz Srbiju uznemiruje zemlje u regiji.
"Čak i bez ukrajinske izbjegličke krize, normalni valovi migracija su se povećali", rekao je. "Ako se trend nastavi, Austriji će do kraja godine pristići više tražitelja azila nego 2015. i 2016., kada je bio vrhunac migrantske krize u EU", kazao je Spindelegger.
Krijumčari također koriste rutu, rekli su diplomati, izražavajući zabrinutost zbog drugih novih ruta u regiji, uključujući neke preko Turske.
"Krijumčari uvijek pokušavaju pronaći slabe točke", rekao je Ilias Chatzis, voditelj Odjela za trgovinu ljudima i krijumčarenje Ureda UN-a za drogu i kriminal.
"Krijumčari slijede prilike, i slijede ih vrlo brzo kad se otvore", zaključio je Chatzis.
