Za Amerikance je zbunjujuće vrijeme kada su u pitanju međunarodni odnosi. Dok vlada s jedne strane objašnjava zašto je došlo vrijeme za povlačenje iz Afganistana, s druge pojašnjava zašto je također vrijeme da stane na stranu Ukrajine, piše Zachary B. Wolf u svojoj analizi za CNN.
Trenutak je to i kada Amerikanci žele da njihova vojska bude manje angažirana u inozemstvu. NATO osjeća napetost. Autokracije koje gledaju prema ekspanziji, poput Rusije i Kine, postaju sve hrabrije i ponašaju se kao saveznici. Era Amerike kao supersile je na testu, i to na nove načine diljem svijeta.
Istočna Europa
Točno 30 godina nakon pada Sovjetskog Saveza, Rusija manevrira kako bi dalje zadirala u Ukrajinu, jednu od njezinih bivših republika. Postsovjetski rast NATO-a lovina je ruskog predsjednika Vladimira Putina. Bidenova administracija stavila je 8500 američkih vojnika u pojačanu pripravnost radi potencijalnog raspoređivanja u istočnoj Europi kako bi odvratila Rusiju i jamčila za zemlje NATO-a.
Zapadna Europa
Američki utjecaj treba poduprijeti, tvrdi Zachary B. Wolf. Kako bi ujedinio zemlje NATO-a protiv Rusije, SAD također igra ulogu energetskog posrednika, tražeći jamstva za gorivo s Bliskog istoka i Azije kako bi oslabio utjecaj Rusije kao glavnog dobavljača prirodnog plina za Njemačku.
Azija
Kina testira autonomiju Tajvana novim misijama zračnih snaga u blizini otoka koji posjeduje samostalnu upravu. Najveći takav upad ove godine dogodio se dan nakon što je SAD, zajedno s Japanom, premjestio flotilu mornaričkih brodova u Filipinsko more u sklopu vježbi.
Sjeverna Koreja je u međuvremenu, zatvorena od svijeta, pojačala svoje raketno testiranje.
Bliski istok
Baze u kojima se nalaze američki vojnici u Iraku i Siriji bile su pod napadima ove godine. Ovog tjedna, američka proturaketna obrana Patriot udružila se s Ujedinjenim Arapskim Emiratima kako bi presrela projektile koje su ispalili jemenski Huti koji su gađali zračnu bazu Al Dhafra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u kojoj su smještene američke trupe.
A tu je i Iran. Nakon što je SAD pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom uprskao međunarodni sporazum koji je trebao zaustaviti nuklearnu eskalaciju zemlje, Iran bi mogao marširati sve bliže nuklearnom oružju.
Američka uloga
Sve ove situacije formiraju se već godinama, ali postavlja se pitanje kakvu će ulogu SAD igrati u budućnosti. Sukob oko Ukrajine sugerira da američki protivnici osjećaju slabost i sada vide priliku, tvrdi Zachary B. Wolf.
"Rastući izazovi američkoj vlasti dolaze u trenutku kada u inozemstvu postoji široko rasprostranjena percepcija da Washington nije moćan kao što je to bio u drugoj polovici 20. stoljeća", piše Stephen Collinson iz CNN-a. "Unatoč Bidenovim uvjeravanjima da se 'Amerika vratila', prošlogodišnje kaotično povlačenje iz Afganistana pokrenulo je pitanja o sposobnosti i predanosti SAD-a. Američki protivnici znaju da su Amerikanci iscrpljeni 20-godišnjim ratom u inozemstvu, što je faktor koji bi neke mogao navesti na kalkuliranje da bi se Washington iz političkih razloga mogao pokolebati kada su u pitanju strateške obveze."
Vladimir Putin
Ruski predsjednik Vladimir Putin je izravno ili neizravno uključen u većinu ovih pitanja, od Ukrajine preko Sirije do Azije. Nitko sa sigurnošću ne zna što Putin želi. No, Fiona Hill, viša suradnica na Institutu Brookings i bivša stručnjakinja za Rusiju u Bijeloj kući, iznijela je uvjerljiv argument u The New York Timesu da ona točno zna što on traži, barem u smislu Ukrajine: Putin "želi izbaciti Sjedinjene Američke Države iz Europe. Kako bi on to mogao reći: 'Zbogom, Ameriko. Ne dopusti da te vrata udare na izlasku".
Jill Dougherty, stručnjakinja za Rusiju i bivša šefica ureda CNN-a u Moskvi, s time se slaže. "Žele reprizu kraja Hladnog rata", rekla je u utorak u "Novom danu". Pri tome munjevit napad ruskih državnih medija pomaže u oblikovanju stavova javnosti na terenu. Putin osjeća da američka moć nestaje, tvrdi Hill. On "vjeruje da se Sjedinjene Države trenutno nalaze u istoj situaciji u kojoj je Rusija bila nakon raspada Sovjetskog Saveza: ozbiljno oslabljene kod kuće i u povlačenju u inozemstvu."
Na tenzije u Ukrajini, piše ona, SAD mora odgovoriti snažno jer bi to odjeknulo diljem svijeta. Ona tvrdi da bi, osim izazivanja NATO-a, Putinova agresija na Ukrajinu ugrozila "cijeli sustav UN-a i ugrozila dogovore koji su jamčili suverenitet država članica od Drugog svjetskog rata - slično iračkoj invaziji na Kuvajt 1990., ali u većim razmjerima."
Zapad nije u potpunosti jedinstven oko Rusije
Bez obzira na sve geopolitičke uloge, Putinova ekonomska poluga je ta koja je usporila europsko jedinstvo protiv njegovih postupaka.
Ivana Kottasová piše za CNN Business iz Londona da je podmorski plinovod Sjeverni tok 2 iz Rusije, koji zaobilazi Ukrajinu i ulazi u Njemačku, postao klin u geopolitičkoj krizi.
Njemačka nije obećala da će naoružati Ukrajinu kao druge zapadne demokracije. Sporo se uključivao plinovod u razgovore o sankcijama Rusiji. "S obzirom na to da je cilj Rusije podijeliti sve, ako žele razbiti jedinstvo u Europskoj uniji i u NATO-u, ovaj je plinovod divan instrument", rekla je Kristine Berzina, viša suradnica u njemačkom Marshallovom fondu Sjedinjenih Država, piše Zachary B. Wolf za CNN.
