Rusko-ukrajinska sigurnosna kriza dodatno se zaoštrila nakon što je Moskva ojačala vojnu prisutnost na granici s Ukrajinom, a SAD priopćio da je 8500 vojnika u punoj pripravnosti i spremno za brzo raspoređivanje u Europi. O napetostima između Rusije i Ukrajine govorilo se u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
Vanjskopolitički komentator Branimir Vidmarović sa Sveučilišta u Puli, rekao je da logika ponašanja svih strana, pogotovo ruske, nije sukob.
'Ovo će se vjerojatno proširiti i na Bjelorusiju'
''Nije konačni cilj pregaziti nekoga, zauzeti nekoga. To je postavljanje crvenih linija, pokušaj vraćanja europskog svijeta na stanje kakvo je bilo 1997. godine. To je pozicioniranje Rusije s njenim novim mogućnostima. Ona ima puno vanjskopolitičkih uspjeha, i sve joj to daje uvjerenost da se može ovako postaviti NATO-u. Cilj je prisiliti NATO i SAD-a da sjednu za stol pregovora i da porazgovaraju o svemu onome što tišti Moskvu, a to je širenje NATO-a i pogoršanje situacije na njihovoj granici'', kazao je Vidmarović.
Do ovoga je došlo, smatra, jer razgovaraju otprilike o istome, ali u različitim modalitetima.
''Dok se ne nađu na sredini i ne shvate o čemu trebaju razgovarati, ovo će se nastaviti, bit će veće eskalacije, još će se više zveckati oružjem, vjerojatno će se proširiti i na Bjelorusiju'', dodao je.
'Gomilanje ruske vojske je bildanje mišića'
Božo Kovačević, bivši veleposlanik RH u Rusiji, smatra da Rusija ne planira invaziju na Ukrajinu. Smisao gomilanja snaga je, kaže, odvraćanje Ukrajine od pokušaja provedbe oslobodilačke akcije u Donbasu. Po njemu, prvi diplomatski napor treba biti usmjeren na to da se postigne zajednička definicija onoga o čemu se razgovara te se nada da će to biti postignuto prije nego što dođe do sukoba.
Gordan Akrap, s Instituta za hibridne sukobe, smatra da je gomilanje ruske vojske na granici s Ukrajinom "bildanje mišića".
'Donbas je u Lugansku okupirano područje Ukrajine. Ne slažem se s time da Ukrajina treba oružanim snagama osloboditi taj dio, nego to treba napraviti mirnim putem. Međutim, ako Ukrajina ima pravo i ako krene u jednom trenutku, ako mirovni pregovori ne uspiju, vojnim oružanim snagama, Rusija nema nikakvog prava uletjeti u to područje jer nema tog međunarodnopravnog instrumenta kojim bi to napravila. To bi bila čista agresija Rusije na Ukrajinu. To me podsjeća na situaciju kod nas 1995. Jesmo li mi imali pravo osloboditi vojno-redarstvenim operacijama, kad smo sve diplomatske načine iscrpili, okupirana područja Hrvatske? Jesmo, stekli su se uvjeti'', rekao je.
'Ukrajina je za Rusiju pitanje resursa, ali i ponosa'
Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu, rekao da je Rusiji Ukrajina važna jer je to pitanje resursa, geopolitike i ponosa.
''Ukrajina je, kada se tiče Rusije, najznačajnija bivša sovjetska republika, uz Bjelorusiju, ona je imala drugačiji položaj i u vrijeme Sovjetskog Saveza. Kretanja u Ukrajini posljednjih godina koja su usmjerena prema Zapadu su Rusiji najbolnija. I u drugim državama vidimo kretanja od Rusije, primjerice u Azerbajdžanu (…) Sve te države se na ovaj ili na onaj način odmiču od Rusije'', rekao je Bandov.
Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost s Veleučilišta Velika Gorica, kaže da su ruske vojne vježbe pored granice s Ukrajinom uzele previše maha.
''Kada imate toliku koncentraciju vojnih efektiva na jednome malom prostoru, toliku masu ljudi i naoružanja, naravno da rastu nervoza i tenzije. Svašta je moguće. Ne vjerujem da će doći do eskalacije sukoba i izbijanja velikog rata. Rusiji nije u interesu da napadne Ukrajinu'', rekao je.
Kina suzdržana zbog poslovnih interesa u Ukrajini
Objasnio je da ne postoji vojna ili politička logika da bi Rusija napala Ukrajinu, jer od nje je uzela sve što je mogla. Jedino logično je da se pregovori nastave, dodao je.
Na pitanje zašto je Kina suzdržana, Vidmarović je rekao da se radi o poslovnim interesima, o izrazito velikom izvozu žitarica u Kinu. Ukrajina je dio ekonomskog interesa Kine i radi se o zaštiti stabilnosti tržišta. Dodaje i kako se u kineskoj političkoj kulturi ne gaji podržavanje i stajanje na nečiju stranu u konfliktu.
Akrap je, pak, rekao da bi SAD puno postigla sankcijama Rusiji jer bi je to gospodarski i financijski unazadilo. Naglasio je i da Ukrajina nije ispoštovala niti jedinu odredbu iz sporazuma Minsk II, što Rusija sada koristi kao snažan argument u obrani svojih teza. HRT-ov vanjskopolitički analitičar Tihomir Vinković kazao je da Hrvatska sudjeluje na sastancima NATO-a, ima svoju ulogu, ali da slanja vojske neće biti.
''Ispunjavat ćemo svoje savezničke obaveze, ali nitko nas ne može natjerati, svi imamo svoje potencijale, svaka država članica radi prema svom nahođenju'', rekao je.
