Kina je jedna od rijetkih zemalja i jedina velika svjetska ekonomija, koja još uvijek komunicira s Rusijom. Iako Peking još uvijek želi računati na Moskvu kao strateškog partnera usmjerenog protiv američkog globalnog utjecaja, nema sumnje kako su i u Komunističkoj partiji zabrinuti zbog reakcije Zapada, ako se odluče poduzeti bilo kakav potez koji bi pomogao Rusima, piše Politico.
Kineske kompanije poslovično nisu sklone surađivati i ulagati u države koje su izolirane od svjetske ekonomije, a nakon sankcija Zapada, što uključuje i ograničenja raspolaganja inozemnim rezervama ruske centralne banke, ali i isključivanje iz sustava SWIFT, ruska je rublja pala za 30 posto.
Doduše, dosad su kineski dužnosnici uglavnom komentirali zbivanja u Ukrajini, odnosno o udaru ekonomskih sankcija na Rusiju, ali i Europu. Nisu se puno "pretrgnuli" konkretnom pomoći Rusiji, a kineska središnja banka još nije objavila stanje ruskih inozemnih rezervi, niti ugovore o zamjeni valuta. Prema podacima ruske središnje banke, u kineskoj se imovini nalazi oko 13 posto ukupnih ruskih inozemnih rezervi, što je oko 77 milijardi dolara.
Da na životu održi svoju ekonomiju, Rusija bi mogla pokušati prodati tu imovinu. "Kina će morati biti vrlo oprezna ako želi podržati rusku ekonomiju. Za Kinu je rizik ogroman", izjavio je May Zenglein, glavni ekonomist u Mericsu, berlinskom think-tanku fokusiranom na Kinu.
Kinezi na oprezu
Niti kineski stručnjaci nisu optimistični glede budućnosti ruske ekonomije nakon novog vala sankcija. "U kontekstu financijskih sankcija i kontrole izvoza, ruski biznis će nastaviti propadati, a međunarodni ulagači će zasigurno smanjiti svoje poslovanje u Rusiji i potpuno napustiti rusko tržište", govori Han Yichen, stručnjak za Euroaziju na Kineskom institutu za suvremene međunarodne odnose.
Peking će morati početi razmišljati o zahtjevima ruske središnje banke, koja bilježi sve lošiju likvidnost, čak i u usporedbi s krajem Hladnog rata. Kineski vođe svakako neće htjeti da itko primijeti kako oni financiraju rat u Ukrajini.
"Kada Rusija gleda prema van, u zemlje koje još nisu zamrznule njene rezerve, neće gledati u Europu, neće gledati u SAD, gledat će u Kinu. Ali da bi do tih rezervi došli, u Kini je potrebno donijeti neke političke odluke koje bi im pomogle", govori Jonathan Hackenbroich, specijalist za politiku sankcija u Europskom vijeću za vanjske poslove, dok May Zenglein dodaje: "Ako netko poteze Kine protumači kao potkopavanje sankcija Zapada, oni moraju znati da će se suočiti s jačim kritikama iz ujedinjene Europe, SAD-a i Japana, što bi ih moglo dovesti u vrlo neugodnu poziciju."
Bezvrijedne valute
Središnje banke Rusije i Kine uspostavile su kanal za valutnu zamjenu nakon sankcija Rusiji zbog aneksije Krima 2014. godine. U to je vrijeme Kina htjela proširiti globalno korištenje svoje valute, kako bi se suprotstavila dolaru. Godinu dana kasnije pokrenuli su CIPS, alternativu sustavu SWIFT, koji dosad koristi svega 1280 novčarskih institucija. Za usporedbu, SWIFT koristi 11.000 subjekata diljem svijeta.
No, problem je u tome što obje zemlje ne smatraju svoje valute pretjerano korisnima. Početkom veljače su sklopile sporazum o transportu prirodnog plina u eurima, a ne u vlastitim valutama. Rubalj je u međuvremenu devalviralo, a kineski juan je još daleko od jake međunarodne valute.
"Trenutno u Rusiji ljudi čekaju u redovima da podignu svoj novac u rubljima, dolarima i eurima, ne u juanima. To što ruska centralna banka ima relativno velike rezerve u juanima neće biti pretjerano korisno", zaključila je Likka Korhonen, šefica Instituta za ekonomije u razvoju Finske banke.
Najnovije vijesti iz Ukrajine pratite OVDJE.
