Čitati cijeli dan vijesti o tome kako će Google zabraniti Huaweiju korištenje Androida, i činiti to na vlastitom Huawei smartfonu, mnoge je vjerojatno zabrinulo. No, barem zasad, razloga za brigu nema - svi postojeći Huaweijevi telefoni neće imati problema. No, zato bi novim korisnicima mogle biti nedostupne osnovne životne aplikacije poput Gmaila, Google Mapsa i YouTubea.
Google je odluku donio nakon uredbe predsjednika SAD-a Donalda Trumpa kojom se Kinezi neizravno optužuju za krađu podataka i špijunažu.
''SAD pretpostavlja da svi imaju skrivene namjere poput njih. Pokušavaju proširiti glasine i ocrniti kompanije drugih zemalja kako bi na neprikladan način ostvarili prednost nad konkurencijom. Za svoje tvrdnje nemaju dokaze'', ističe Lu Kang, glasnogovornik kineskog mininistarstva vanjskih poslova.
Dokaze nisu našli ni europski informatički stručnjaci.
''Ono što se meni osobno čini osobito komičnim u toj optužbi jest što ona dolazi od strane koja je proizvela kompanije poput Facebooka koje se na tjednoj bazi ispričavaju zbog prikupljanja i preprodaje informacija'', kaže Marko Rakar, IT stručnjak.
Trumpu je mogla zasmetati snaga Huaweija - gleda li se samo posljednjih godinu dana, kineski div skočio je na drugo mjesto na svijetu po prodaji smartphonea, u prva četiri mjeseca prodali su ih gotovo 60 milijuna diljem svijeta što je skok od gotovo 50 posto u odnosu na isto razdoblje lani. I to dok vodeći Samsung, a pogotovo Apple kojeg je Huawei potisnuo na treće mjesto - bilježe pad. A da Googleova zabrana prema Huaweiju bude apsurdnija, zbog nje će najviše trpjeti Europljani.
''Samim time što u Kini i ovako i onako ne koriste te Googlove servise već alternativne kineske, a u Americi Huawei kao proizvođač mobitela niti nije toliko prisutan, on je zbilja marginalno prisutan na tom tržištu. U Europi je vrlo velik'', kaže Dragan Petric, IT stručnjak.
(AP Images)
U pozadini svega neki vide i buduću 5G tehnologiju, u čijem je razvoju Huawei otišao dalje od Amerikanaca. A kao i Huawei, kinesko gospodarstvo u cjelini nezaustavljivo raste posljednjih 15-ak godina što je Kinu pretvorilo u glavnog takmaca SAD-u na globalnom tržištu zbog čega je Trump posegnuo za uvođenjem carinskih tarifa.
''Kineske kompanije sada, ne samo više količinom, nego i kvalitetom, mogu konkurirati američkim proizvodima na svim tržištima u svijetu. Prema tome, glavni motiv je bio ograničavanje moći kineskih kompanija na svjetskom tržištu'', kaže Siniša Malus, menadžer za komunikacije Kinesko-jugoistočnoeuropske poslovne asocijacije.
Taj trgovinski rat između dvije najveće svjetske ekonomije razbuktao se prošlog tjedna kada je Amerika uvela nove carine od 25 posto na više od 5.000 kineskih proizvoda, od gotovo svog voća i povrća, sapuna i ljepila do kožnih torbica na što su Kinezi reagirali uvođenjem sličnih carina na gotovo jednak broj američkih proizvoda, od motocikala do čaja i kave.
Donald Trump (AP Images)
Još je lani MMF procijenio da bi takav rat globalnoj ekonomiji mogao nanijeti 430 milijardi dolara štete. Iako njegovi ljudi s Kinezima stalno pregovaraju, Trump ne ostavlja dojam da ima ikakav dugoročan plan.
''Ono što će mnoge kompanije učiniti, dosta prirodno, jest otići iz Kine u druge zemlje, kako ne bi morali plaćati tarife. To je nešto što je problem za Kinu, oni to ne žele, a ni mi ne želimo da se to nužno dogodi Kini'', kazao je polovicom svibnja Trump.
Posljedice američko-kineskog trgovinskog rata osjetit će cijeli svijet pa tako i Europa i Hrvatska.
''Mislim da je pozicija Hrvatske i ove regije vrlo dobra jer mislim da će kineski investitori sada još i veću pažnju pokloniti nama zbog toga što smo im zanimljivi zbog geostrateškog položaja, a s druge strane zbog toga što će sada na Zapadu puno teže ostvariti svoje interese'', smatra Malus.
Trgovinski rat najviše pogađa autoindustriju koja je u velikim problemima: nakon General Motorsa i Ford najavljuje otpuštanja - do ljeta će 7.000 radnika diljem svijeta dobiti otkaze.
