Nazvati Xi Jinpinga ovodobonim Odisejom pomalo je pretenciozno, ali kineski "svijetom putujući" predsjednik doista se doimao kao Homerov junak kada je prošloga tjedna ugurao Trojanskog konja kroz samu kapiju Europske unije. I to uz svesrdnu pomoć Grka. Xijeva posjeta Ateni označila je prijelomni trenutak u kineskoj višedesetljetnoj opsadi europskih tržišta. Niz ugovora koje je Xi potpisao u grčkim čelnicima povećat će kineska ulaganja u tu zemlju na oko 2,5 milijarde eura. I što je još važnije, Xi je stvorio uporište u strateški važnoj luci, Pireju, odakle bi trebala krenuti još snažnija plima kineskog uvoza u EU.
Uključivanjem Grčke, članice Europske unije i NATO-a, u kinesku širokopojasnu inicijativu "Pojas i put" te je učinkovito koristeći kao vrata u EU, Xi je globalne ambicije Kine podigao na višu razinu. Xijeva "grčka inicijativa" sada u prvi plan stavlja možda čak i egzistencijalni izazov s kojim se suočava EU: kako izbjeći da bude meso u sendviču između gladne Kine i sve nepouzdanije, nezdovoljnije i spram nje (EU) sve više neprijateljski nastrojene Amerike, piše komentator The GuardianaSimon Tisdall.
Kineski 'Trojanski konj' na vratima Europe
Time glavna platforma kineske strategije, tzv. Grupa 17+1 (Kina i 16 zemalja srednje i istočne Europe među kojima je i Hrvatska) sada uključuje i Grčku. Vodeće europske sile, Njemačka i Francuska, prilično su podozrive spram ove kineske inicijative i strahuju da se iza nje krije pokušaj podjele Europe.
Američki državni tajnik Mike Pompeo nedavno je, govoreći u Ateni i Berlinu, upozorio da Kina “koristi ekonomska sredstva kako bi prisila države na nepravedene i neravnomjerne poslove od kojih Peking izvlači korist, a njih ostavlja u glibu dugova". Peking, pak, nastoji umiriti takva strahovanja obvezujući se da će poštivati propise EU, a u priopćenju grupe 17+1, poziva se i na poštivanje tri temeljna stupa UN-a: mir i sigurnost, ljudaka prava i prosperitet.
Bez obzira na to kako svijetu predstavlja svoje širenje ekonomskog, financijskog i političkog utjecaja diljem Europe, Kina djeluje nezaustavljivo. Već sada je najveći trgovinski partner EU, a kineske megakompanije poput Huaweija nastavljaju širiti svoj utjecaj unatoč protivljenju SAD-a. Kinezi pritom znaju da države pogođene recesijskim mjerama štednje vape za investicijama, ma iz kog izvora bile.
Europski čelnici svjesni 'ofenzive s Istoka'
Europski lideri poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i Annegret Kramp-Karrenbauer (skraćeno AKK), njemačke ministrice obrane te najizglednije nasljednice Angele Merkel, svjesni su Xijeve "ofenzive s Istoka". Kramp-Karrenbauer nedavno je izjavila da bi Njemačka trebala podržati “partnere u indopacifičkoj regiji" koji se osjećaju ugroženima zbog jačanja kineske vojne moći. U vrijeme kada angažman Trumpove administracije ne samo u NATO-u već i u transatlantskoj suradnji u cijelosti biva sve slabiji, Macron je prošloga tjedna iznio prijedlog stvaranja svojevrsne Europskog obrambenog saveza.
Čini se da Macronova ideja o većoj financijskoj, ekonomskoj i sigurnosno-političkoj integraciji baš i nema mnogo pristaša, premda u njegovoj tvrdnji da Europa drugačije neće biti u stanju očuvati svoju poziciju u odnosu na SAD, Kinu i Rusiju nesporno ima logike. Iako podržava Trumpov zahtjev da europske članice NATO-a trebaju više trošiti na obranu, Macron bi radije da one to učine neovisno od NATO-a, pod okriljem EU, prvenstveno Francuske.
Potencijalna opasnost reizbora Trumpa
Ulrike Esther Franke, analitičarka Europskog vijeća za vanjske poslove, smatra da bi Macron mogao dobiti podršku Annegret Kramp-Karrenbauer ako ova postane kancelarka. Oboje se, name, slažu da je američki angažman u svijetu oslabio u vrijeme Trumpovog mandata.
"Oboje (Macron i AKK) strepe od uspona Kine, obnove nadmetanja velikih sila i marginaliziranja Europe", tvrdi Franke.
Potencijalne opasnosti po Europu, naročito ako Trump ponovno bude izabran za predsjednika, nadilaze granice smanjenja vojne saradnje i jednostranog američkog donošenja odluka poput davanja zelenog svjetla Turskoj za invaziju u Siriji. Trump nastavlja voditi agresivnu antieuropsku trgovinsku politiku, dodvorava se Vladimiru Putinu i gura Veliku Britaniju u brexit - piše komentator Guardiana.
Na koncu zaključuje kako "u sendviču između perfidnih "anglosaksonaca" s jedne strane, i proračunatih Kineza s druge, a dok Rusija uporno traži načine da oslabi zapadne demokracije, novoizabranim liderima EU bit će jako teško održati sigurnost i prosperitet Unije".
