Njemački kancelar Olaf Scholz priprema građane Njemačke na daljnja poskupljenja.
"Aktualna kriza se neće okončati za nekoliko mjeseci", rekao je socijaldemokratski političar (SPD) na početku takozvane "zajedničke akcije" s najvišim predstavnicima poslodavaca i sindikata u kancelarskom uredu.
Rat Rusije u Ukrajini i poremećeni lanci opskrbe zbog korona pandemije stvorili su opću neizvjesnost. "Moramo se pripremiti na to da se ova situacija neće promijeniti u dogledno vrijeme", kazao je Scholz.
Njemačka se suočava s 'povijesnim izazovom'
Cilj ovog prvog u nizu sastanka je pronalaženje instrumenata za suzbijanje rasta cijena. Rezultati će biti poznati tek najesen.
"Kao zemlja ćemo dobro proći kroz ovu krizu samo ako se udružimo, ako zajednički, ruku pod ruku pronađemo rješenja", istaknuo je Scholz.
Društvo je mnogo jače nego što se ponekad pretpostavlja.
"Poruka koja mi je važna je da se moramo držati zajedno", kazao je kancelar.
I predsjednik Udruge poslodavaca Rainer Dulger vidi tmurne oblake na horizontu.
"Zemlja je pred najtežom ekonomskom i društveno-političkom krizom od ujedinjenja. Nju je moguće prevladati samo zajedničkim snagama. Stalni ekonomski rast, kakav je postojao prije korona pandemije i početka rata u Ukrajini, više nije nešto što se podrazumijeva. Pred nama su teške godine", upozorava Dulger.
'Poduzeti sve da se spriječi recesija'
Kao jedno od mogućih rješenja Dulger vidi smanjenje poreza i doprinosa za socijalno osiguranje - time bi vlada omogućila da građanima od bruto zarade ostane više novca.
Predsjednica Saveza njemačkih sindikata (DGB), Yasmin Fahimi, smatra da je sada važno "poduzeti sve što je moguće, kako bi se spriječila recesija, stabilizirala proizvodnja i osigurala radna mjesta".
Sudionici sastanka su se složili da do sada nije bilo takozvane spirale plata i cijena, znači da inflaciju ne pokreću visoke plaće, kaže šefica DGB-a. Vladine mjere koje su već usvojene rasteretit će prosječno kućanstvo za oko 1.000 eura godišnje. Međutim, opterećenja su "znatno viša od toga”, naglašava šefica sindikata. Fahimi je još ranija tražila uvođenje gornje granice za cijene energije.
Zajednička akcija - ideja iz 60-ih
Zajednička akcija podsjeća na istoimenu inicijativu iz 1967. koju je pokrenula Velika koalicija (demokršćani i socijaldemokrati) u Njemačkoj. Ideja je bila da se tada nadolazećoj krizi i rastu nezaposlenosti zajednički suprotstave i da koordinirano djeluju vlada, lokalne vlasti, sindikati i udruženja poslodavaca, zajedno s centralnom bankom Bundesbank.
Tadašnji ministar gospodarstva Karl Schiller, čija ideja je to i bila, govorio je o „stolu društvenog razuma". On se nadao da će izbjeći „pregrijavanje" privrede do kojeg bi moglo doći zbog zahtijeva sindikata za povećanjem plaća. Tada je, kao i danas, postojala opasnost da se plaće i cijene međusobno uvjetuju u spirali stalnog povećanja i i time dovode do stalnog rasta inflacije. Sindikati su tada veoma nerado ušli u pregovore. Ukupno je tokom narednih 10 godina bilo deset rundi razgovora, ali su se 1978. sindikati definitivno povukli.
