U siječnju ove godine, kad nitko nije ni mogao pomisliti što će nas zadesiti, gledali smo kaos i paniku u Kini. No sad ovu najmnogoljudniju zemlju više nitko ni ne spominje u kontekstu COVID-a, jer epidemije praktički ondje više ni nema.
Kad se pogledaju brojke, vidljivo je da Kina, u periodu od 6. siječnja do danas, ima ukupno 86.758 oboljelih i 4758 umrlih. Iznimno male brojke za tako golemu državu. Hrvatska, s druge strane, od ožujka do danas ima 179.718 oboljelih i 2705 umrlih, prenosi 24sata. Istodobno, Kina ima 1,4 milijarde stanovnika, Hrvatska 350 puta manje. Općenito je ova epidemija pokorila ponajviše zapadni svijet, a Kina, otkud je sve i krenulo, uspješno ju je obuzdala.
Strogi pristup, ograničavanje, detektiranje, praćenje, testiranje i izoliranje slučajeva
Doc. dr. Ilija Brizić, stručnjak za viruse s Medicinskog fakulteta u Rijeci, kaže da od Kineza nije drugo ni očekivao. Oni su, ističe znanstvenik, drugačije ustrojena država, s vrlo strogim pravilima, i ne pušta se toliko pojedincu na volju kao na zapadu.
"Imali su najprije potpuni lockdown, a nakon toga iznimno stroge kontrole. Dakle, strogi pristup, ograničavanje, detektiranje slučajeva, njihovo praćenje, testiranje i izoliranje novih slučajeva, to su ključne stvari kojih su se Kinezi strogo pridržavali. U Europi toga nema na takav način, mi smo ovdje imali puno ležerniji pristup", tumači Brizić za 24sata.
Pritom ističe i iznimke iz zapadnog svijeta, a to su Australija i Novi Zeland. Strogim mjerama, dobrom taktikom i, što je najvažnije, pridržavanjem tih mjera zauzdali su epidemiju. Australija je, primjerice, jučer imala svega šestero novooboljelih.
'Nismo prepoznali ozbiljnost situacije'
"Mi smo u Hrvatskoj imali lockdown, ali nakon toga smo pustili da se sve odvija izvan kontrole. Vjerojatno razlog leži i u tome što proljetni val epidemije nije bio snažan pa se nije prepoznala ozbiljnost situacije", rekao je Brizić.
Kod Kineza takvih popuštanja nije bilo, a nepoštovanje mjera naprosto nije dolazilo u obzir. Kinezi su testirali cijele gradove, kroz pomno osmišljene grupe, iz kojih bi se onda izdvajali pozitivni i dalje testiralo mnogo pojedinaca. Dodatno, ističe dr. Brizić, Kinezi su imali od prije veliko iskustvo s prvom epidemijom SARS virusa, pa su sve što su tada naučili nadogradili i primijenili u ovogodišnjoj epidemiji. I, naravno, tu je i mentalni sklop, kulturološke razlike. Kinezi masovno čekaju da se procijepe.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
